Razvijat ćemo nove digitalne usluge na platformama e-Građani i e-Poslovanje

Digitalizacija javnoga sektora već je neko vrijeme trend u EU. U kojim je sektorima Hrvatska najviše odmaknula, koliko među ostalim u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj politici i u Vladi interno? – Na sektorskim projektima radimo još od 2012. godine, ali istodobno, što je na razini Vlade možda i važnije, na postavljanju okvira za sustavan i ozbiljan pristup digitalizaciji javnog sektora. Sposobili smo Ministarstvo uprave i Središnji državni ured za e-Hrvatsku, čime su u nadležnost Ministarstva dodani i poslovni informatizacije i modernizacije javne uprave. Na taj su način spojene dvije odvojene cjeline, reforma državne uprave i informatizacija, koje ne mogu jedna bez druge. Drugi važan korak bilo je osnivanje Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javne uprave, čime je Vlada pokazala odlučnost i u operativnom pristupu. Donošenjem Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi i Uredbe o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu stvorili smo i zakonske preduvjeti za razvoj državnog IT-ja, koji neće biti nasumičan i nekoordiniran nego vođen i planiran prema načelima strategije digitalnog rasta ‘Hrvatska 2020’, koju smo također pripremili u našem mandatu. Konkretni su uspjesi mnogobrojni i predstavit ćemo ih 14. listopada na konferenciji, a kao posebno uspješne projekte izdvojila bih fiskalizaciju; aplikaciju socijalne skrbi, koja u ovom trenutku povlači devet podataka te zahvaljujući toj vrsti umrežavanja građani pri otisu duga ne moraju skupljati i na šaltere donositi tridesetak dokumenata; centralni obračun plaća, u koji su ušle sve državne i javne institucije; građevinske dozvole, koje se također obrađuju u informatičkom obliku; popise birača; registar branitelja; matične knjige… sve s ciljem sređivanja državne i javne uprave.

Korisnici usluga sve to još ne vide u smislu brzine i jednostavnosti rješavanja svojih problema. – Rekla bih da se prilično vide, jer su nam svi ti napori omogućili i pokretanje platforme e-Građani, koja kontinuirano korisnicima nudi nove usluge kojima mogu pristupiti iz svojih domova ili s radnog mjesta, od izdavanja elektroničkog zapisa o prebivalištu do uvjerenja o nepostojanju kaznenoga progona. U tom smislu posebno bih istaknula i projekt uspostave centra dijeljenih usluga za državnu upravu, gdje ćemo pod jednim krovom objediniti infrastrukturu i zajedničke IT sustave, ujednačiti i standardizirati poslovne procese i na kraju uspostaviti interoperabilnost između različitih tijela javnoga sektora i tako dodatno olakšati pružanje usluga građanima. Plan nam je i u idućem mandatu razvijati nove digitalne usluge na platformama e-Građani i e-Poslovanje. Na organizacijskoj razini namjeravamo dodatno ojačati ustrojstvenu jedinicu za IT sektor, odnosno Upravu za e-Hrvatsku i osigurati da daje jaču podršku ne samo državnim projektima informatizacije nego i informatičkoj zajednici i industriji u cjelini. Naš je cilj da u iduće četiri godine nastavimo transformirati državnu IT potrošnju od hardvera i stranih paketskih rješenja prema uslugama i domaćim softverskim razvoju, naravno ondje gdje je to moguće i poslovno opravdano.

Primjena novih tehnologija ne podrazumijeva samo potpunu transparentnost rada, posebno u javnoj nabavi, nego i u velikoj mjeri uključivanje građana/birača u njezin rad. Jesu li političke elite spremne za vladu budućnosti? Mislim da je ova vlast tu spremnost i otvorenost prema građanima već demonstrirala. Građanima, posebno mladima, približili smo rad Vlade putem društvenih mreža, ponudili smo pregled javnih usluga putem središnjega državnog portala gov. hr i korisnicima omogućili niz usluga na platformi e-Građani. Pokrenuli smo Portal otvorenih podataka, čime smo poslovnom sektoru omogućili da se koristi otvorenim podacima javne uprave i nudi ih korisnicima na daljnu uporabu putem inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija. U otvaranju prema javnosti posebno je važan portal za e-savjetovanje, koji omogućuje aktivno sudjelovanje poduzetnika i zainteresirane javnosti u procesu kreiranja zakona, propisa, strategija, akcijskih planova. Na taj način građani i poduzetnici mogu izravno utjecati na konačni prijedlog zakona i neposredno sudjelovati u procesu donošenja odluka. Cilj vlade u idućem mandatu ostaje rast transparentnosti pomoću IT tehnologije i to u jasnjem prikazu javne potrošnje na svim razinama i centralizaciji javne nabave. U djelu povećanja participacije građana i birača u radu Vlade u planu nam je e-Referendum, projekt kojim bismo omogućili online prikupljanje potpisa za referendum kao i online pokretanje referendumu.

Valjda više neće biti toliko referendum, važnije je kako sve to utječe na gospodarstvo. Koliko pametna vlada može pogurati gospodarski rast i razvoj i podići ukupnu konkurentnost gospodarstva koja velikim dijelom zapinje upravo na državnoj (i lokalnoj) administraciji? – Nema sumnje da Vladine mjere imaju ključnu ulogu u stvaranju poduzetničke klime i podizanju konkurentnosti. Evo, recimo, samo pokretanje portala za e-savjetovanje izravno utječe na dva indeksa: indeks konkurentnosti i Digital Economy and Society Index, indeks Europske unije koji govori o tome gdje smo u smislu digitalnoga društva u usporedbi s ostalim članicama Unije. Ohrabruje činjenica da prema podacima HUP-a hrvatska IT industrija pokazuje rast u svim segmentima i da je tako bilo i u godinama recesije. Informatički i telekomunikacijski sektor danas je dosegnuo godišnji prihod od 21 milijardu kuna i trenutačno zapošljava više od 22 tisuće ljudi. Trend otvaranja novih radnih mjesta izražen je upravo u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji posljednjih sedam godina raste prema prosječnoj godišnjoj stopi od deset posto. Izvoz softvera i IT usluga samo je u posljednje dvije godine porastao čak 45 posto dosegnuvši 1,87 milijardi kuna. Ono što nam ostaje u fokusu za idući mandat podizanje je učinkovitosti javne uprave putem mjerenja radnog učinka i ocjenjivanja rada zaposlenika. Krajnji je cilj javnu upravu doista pretvoriti u servis građanima i poduzetnicima.

Kada bi Vlada mogla postati prava pametna vlada? Što još treba učiniti, dovršiti, koje prepreke preskočiti? – U ovome smo mandatu postavili formalnopravne temelje i osigurali sredstva, pa većih prepreka više nema. Očekujemo da će investicije i broj projekata eksponencijalno rasti, jer riječ je o dinamičnoj i propulzivnoj industriji koja će pronaći način da se sama razvija. To se ponajprije odnosi na privatni sektor, ali iskustvo je pokazalo da ni javna uprava ne smije zaostajati za razinom usluga koje korisnicima nudi privatni sektor. Upravo zbog toga smatramo da tržište treba više otvoriti privatnom sektoru, ali uz ciljane razvojne planove i na državnoj i na lokalnoj razini.

Koliko nam u tom preskakanju prepreka mogu pomoći EU-sredstva, imamo li spremnih projekata? O kojim je mogućim iznosima riječ? – Naravno da u informatizaciji javne uprave uvelike računamo na sredstva iz EU-fondova. Zato smo u oba operativna programa informacijske tehnologije uključili kao horizontalnu aktivnost, odnosno kao pretpostavku za sve razvojne projekte. Dobar dio projekata koje smo spominjali, pa i uspostava centra dijeljenih usluga, sufinanciraju se iz EU-sredstava, u ovom konkretnom slučaju u iznosu od 33 milijuna eura.