Home / Edukacija i eventi / Biznismeni traže više razonode na poslovnim skupovima

Biznismeni traže više razonode na poslovnim skupovima

Zabava je oduvijek išla ruku pod ruku s poslovnim putovanjima, bilo da je riječ o službenoj večeri nakon konferencije ili razgovoru kolega za barom u nekom skupom hotelu. Danas taj ‘zabavni’ dio gradi imidž poslovnog događaja, koji više nije sam sebi svrha već se prodaje kao cjelovit doživljaj. Službena izlaganja prekidaju se vježbama tai chi, glazbenim nastupima ‘crossover’-glazbenika (koji miješaju klasične i moderne stilove) ili kratkim programima wellnessa. U popratnim sadržajima nema čega nema: izleti, koncerti, kazališne predstave, gastrodoživljaji, sportske utakmice, kuharske radionice, kušanje vina, traženje tartufa, predavanja ‘life coacha’ i sl.

Jedan od glavnih globalnih trenova u MICE industriji (meeting, incentive, congress, exhibition) je da se programi sastanaka i događaja sve više skraćuju u korist interaktivnih aktivnosti koje sudionike drže u pokretu. Vježbe tai chi, glazbeni nastupi, programi wellnessa… A popratni su sadržaji od izleta i koncerata do gastrodoživljaja i sportskih susreta.

Trend je da se programi sastanaka i događaja sve više skraćuju u korist interaktivnih aktivnosti koje sudionike drže u pokretu. Zadnjih nekoliko godina trendovi idu i u korist suvremenih rješenja, digitalnog marketinga u promociji skupova, gastronomskih inovacija i održivih tzv. zelenih sastanaka, u sklopu kojih organizatori nastoje činiti dobro za okoliš i zajednicu. Prisutan je i trend štednje i odgovornije potrošnje.

Od organizatora očekuje se povrat na investiciju u vidu novih, jasno mjerljivih prodajnih prilika i poslovnih kontaktaka, novih i primjenjivih znanja, promocije brendova sponzora itd. Traži se veća razina kreativnosti i inovacija, svježih kongresnih i prostora za evente te interaktivnih koncepata u organizaciji. Objašnjavajući globalne trendove, Sanela Vrkljan, pomoćnica direktora Sektor za turizam u HGK, kaže da u Europi najveći rast bilježe manji sastanci s brojem sudionika od 40 do 199 i da oni čine oko 50 posto udjela u ukupnom broju održanih sastanaka. Hrvatska ima kapacitete za održavanje sastanaka te veličine pa nije nužno da svaki turistički grad u Hrvatskoj ima kongresni centar da bi razvijao taj oblik turizma. Doduše, bilo bi poželjno da napokon dobije barem jedan.

Statistika vodećih europskih kongresnih gradova, njih 77, koju prati neprofitna organizacija European Cities Marketing, kaže da je 2014. u odnosu na 2013. zabilježen ukupni rast poslovnog turizma od pet posto, mjeren ostvarenim noćenjima. Najveći godišnji rast u relativnom postotnom iznosu ostvario je grad Rijeka (čak 43 posto), slijede Bern, Reykjavik, Santa Cruz, Lisabon i Novi Sad. Dobar rast ostvarili su i Zagreb, Split i Dubrovnik, međutim, nijedan hrvatski grad nije u top 20 gradova prema broju održanih sastanaka – objašnjava Vrkljan.

Globalno, MICE industrija jedna je od najbrže rastućih turističkih grana, na kojoj države i gradovi zarađuju milijune. U Hrvatskoj nitko ne vodi evidenciju o tome koliko MICE na godinu uprihoduje i kakav utjecaj ima na hrvatsko gospodarstvo. Državni zavod za statistiku vodio je donedavno evidenciju o broju održanih skupova, ali od prošle godine i ta statistika ukinuta tako da za hrvatsko gospodarstvo MICE industrija kao da ne postoji.

Sudionici poslovnog turizma troše znatno više od odmorišnih turista, a i često se vraćaju u destinaciju u privatnom aranžmanu. Prosječna dnevna potrošnja odmorišnog turista u Hrvatskoj iznosi 58 eura, a poslovnog od 200 eura na više. Najveća potrošnja bilježi se na insentivnim putovanjima te na promocijama i lansiranjima proizvoda koje organiziraju svjetski brendovi za svoje ključne kupce ili prodajno osoblje – tvrdi Vrkljan.

Kao što se nisu ostvarila predviđanja da će poslovni skupovi doživjeti poraz pred online komunikacijskim rješenjima, tako se nisu obistinile ni prognoze da će tehnologija zasjeniti poslovne sajmove. Primjerice, njemačke tvrtke u prosjeku nastupaju na 2,3 sajamske priredbe na godinu, a čak 81 posto tvrtki na taj način izlazi na nova, daleka tržišta.

Hrvatske tvrtke/udruženja/komore prate globalne trendove i koriste se nastupima na međunarodnim sajamskim priredbama za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva i izlazak na nova tržišta. Kao dva primjera uspješnih nastupa hrvatskih tvrtki na novim tržištima istaknuo bih nastup hrvatskog ICT sektora s namjerom ulaska na tursko tržište na sajmu CeBit Bilism Eurasia prošle godine te zajednički nastup Agrokor, Vindije, Kraša i Badela 1862 na najvažnijem sajmu hrane i pića u Aziji, Seoul Food 2015 u Južnoj Koreji. Sudjelovanje hrvatskih tvrtki na sajmu izazvalo je ogroman interes korejske javnosti, što je još jedan veliki iskorak na tržištu Azije – komentira Berislav Čižmek, direktor konzultantsko-lobičke tvrtke CBBS, dodajući da su se u posljednjih deset godina u Hrvatskoj pojavili sajamski organizatori koji su uspjeli napraviti iskorak i pokrenuti kvalitetne sajamske priredbe, poput Jesenskoga međunarodnog bjelovarskog sajma, GAST-a i SASO-a u Splitu, VIROEXPO-a iz Virovitice, MESAP-a itd.

Te sajamske priredbe imaju dobre prilike za daljnji rast i razvoj, pod uvjetom da dodatno ulože u sajamsko-kongresnu infrastrukturu te jaču internacionalizaciju i povezivanje sa stranim partnerima – zaključuje Čižmek.

Slavica Olujić Klapčić, vlasnica agencije Kontrapunkt Promocija, kaže da je organizacija poslovnih događaja u posljednjih dvadesetak godina doživjela svoj veliki zaokret, koji je krenuo od utjecajnijih korporacija iz SAD-a, Kine i Japana, da bi se vrlo brzo infiltrirao i na europskom poslovnom tržištu. U Hrvatskoj se prate svi svjetski trendovi, samo možda s malo skromnijim proračunima. Olujić Klapčić kaže da je, osim zadovoljstva sudionika poslovnog događaja, važno da se odabirom zabavnih sadržaja prenese i poruka koju je klijent želio prenijeti svojim uzvicima. Hrvatsko poslovno tržište uglavnom je otvoreno za nekonvencionalan pristup jer su sudionici uglavnom zasićeni klasičnim poslovnim događajima.

Iako se o njima najmanje priča kada se spominje MICE industrija, insentivna putovanja doživljavaju veliki globalni rast. Ozren Grbavčić, vlasnik istarske DMK agencije Illustris travel, kaže da se zbog ograničavajućih kongresnih mogućnosti, nedostatka smještaja i direktnih letova Hrvatska teško u ovom trenutku može predstaviti kao kongresna destinacija te da se stoga treba više usmjeriti prema insentivnim putovanjima. Za razliku od ostalih segmenata u MICE industriji, insentivna ili poticajna putovanja susreću se organizirani za sudionike kao nagrada za njihova postignuća. S obzirom na to da je riječ o motivacijskim putovanjima, ona moraju biti atraktivna, specifična, raznolikog sadržaja kulture, gastronomije, zabave te organizirana na visokoj razini. Osim destinacija kao što su Opatija, Zagreb i Dubrovnik, koje imaju tradiciju u organizaciji kongresa, cijela je Hrvatska idealna za organizaciju insentivnih putovanja – smatra Grbavčić.

Illustris travel kontaktira srednje i velike tvrtke iz Europe i Hrvatske, kojima se organiziraju nogometni turniri između sudionika i lokalnoga kluba, jedriličarske regate, a najprodavaniji program kombinacija je sportskih aktivnosti i kulinariskih doživljaja. Većina insentivnih programa održava se izvan sezone, u prosjeku traju četiri dana, a prosječna je cijena od 200 do 400 eura po osobi na dan.

Koliko god nam tehnologija pomaže na mnoge načine – štedi nam vrijeme, omogućuje mnogo širu dostupnost i širenje znanja i ideja, stisak ruke, osmijeh, čavrljanje i ‘minglanje’ u pauzama koje kasnije dovede do konkretnoga poslovnog odnosa ostaju izgleda nezamjenjivi. Ako se taj odnos još začini dozom dobre zabave, poslovni put prestaje biti naporna obveza i postaje jedinstven doživljaj. A tvrtke su ga očito spremne dobro platiti.