Home / Financije / Hrvatska 365″ prvi je put spojila destinacije neovisno o administrativnim granicama

Hrvatska 365″ prvi je put spojila destinacije neovisno o administrativnim granicama

Projekt ‘Hrvatska 365’ u javnosti je shvaćen kao inicijativa za produljenje sezone. Što se do sada operativno napravilo i ima li kakvih vidljivih rezultata ove godine? Konkretna mjere koje je provela Hrvatska turistička zajednica (HTZ) uključuju dodjelu financijskih potpora, aktivnosti oglašavanja, a cijeli projekt horizontalno se provlači i većinom naših aktivnosti s krajnjim ciljem produljenja turističke sezone. Naši javni pozivi za dodjelu potpora sadržavaju posebne mjere za odredišta koja nose oznaku ‘PPS’ te se potpora u sklopu tih mjera dodjeljuje subjektima koji realiziraju projekte i programe na području PPS odredišta. Kad je riječ o oglašavanju, HTZ fokusirano oglašava projekt ‘Hrvatska 365’ promidžbom ključnih proizvoda na domaćem i emitivnim tržištima, vodeći računa o specifičnostima i potražnji pojedinih tržišta. Tako je 2015. za projekt PPS-a uloženo više od devet milijuna kuna, a 17 milijuna kuna planira se horizontalno uložiti u druge aktivnosti tog programa rada za ovu godinu. Iako je riječ o dugoročnom projektu čiji se rezultati mogu očekivati s vremenskim pomacima, već je pilot-projekt pokazao da su za taj koncept produljenja sezone jako zainteresirana tržišta i poslovni partneri. Tako su neke PPS destinacije već u posezoni 2014. znatno povećale turistički promet i taj se trend uspješno nastavio i 2015. Primjerice, u Dalmatinskoj zagori povećanje u noćenjima u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na 2014. bilo je 22-postotno, a dvoznamenkasta povećanja ostvarena su i na splitskoj rivijeri, u Opatiji, Rijeci, sjeverozapadnoj Istri, Zagrebu i dr.

Koji su dionici i u kojim odredištima pokazali najviše inicijative za uključivanje u projekt? Odredišta su pokazala vrlo velik interes za uključenje u projekt PPS-a. Čak su se 22 odredišta 2014. uključila u pilot-fazu projekta ‘Hrvatska 365’. Obvezala su se da će izvan glavne turističke sezone nudit posebne turističke proizvode, osmišljavati nove motive dolaska turista i omogućiti produljenje turističke sezone. Dobri rezultati i iskustva odredišta iz pilot-faze projekta potaknuli su i druga odredišta na uključenje pa ih sada u projektu ‘Hrvatska 365’ ukupno sudjeluje čak 40. Prvi su se put formirala neovisno o administrativnim granicama, ali ipak u sklopu smislene geografske cjeline i kompatibilnosti turističke ponude. Dakle, u projektu sudjeluje ukupno 286 općina i gradova, što je pravi pokazatelj velikog interesa za projekt.

Koliko je Hrvatska do sada iskoristila svoj potencijal za produljenje sezone i na kojim bismo još sadržajima trebali raditi da postignemo taj cilj? Hrvatska je turistička zemlja koja na relativno malom prostoru nudi mnogo različitosti, a to je jedna od ključnih predispozicija za cjelogodišnji turizam. Taj smo potencijal do sada djelomično iskoristili jer još imamo prostora za napredak u razvoju konkretnih turističkih proizvoda, odnosno onih koji ne ovise o vremenskim prilikama i koje gosti mogu konzumirati cijele godine. Upravo taj dio posla u djelokrugu je destinacija, to je bit destinacijskog menadžmenta. Samo privlačan turistički proizvod uz kvalitetno pripremljene inovativne programe, odnosno paket-aranžmane, stvara motiv za dolazak u predsezoni i postsezoni.

Mnoge nama konkurentne zemlje bore se sjednakim problemom sezonalnosti. Kako one rješavaju taj problem i možemo li se koristiti njihovim sredstvima za produljenje sezone? Da, problem sezonalnosti nije samo naš, nego se i mnoga druga odredišta već desetljećima suočavaju sa slabijim turističkim prometom u nekim dijelovima godine. Svakako je korisno pozitivne i uspješne primjere iz prakse imati na umu pri planiranju svih vrsta aktivnosti. Ne postoji univerzalno rješenje primjenjivo na sva odredišta s obzirom na to da svaka od europskih turističkih zemalja i šire u sigurnom sam da ćemo uskoro dosegnuti točku kad će svi subjekti pokazati interes i da će projekt ‘Hrvatska 365’ s vremenom biti sve uspješniji. Sad odredišta trebaju okupiti sve relevantne subjekte i zajedno osmisli razvoj i načine provedbe planiranoga. Bez toga ni državne mjere ne mogu dati željene učinke.

Hotelijeri i ugostitelji ne žele otvarati objekte prije Uskrsa jer nema gostiju, a gosti ne dolaze jer je sve zatvoreno. Kako potaknuti turističke djelatnike da drže objekte otvorenima izvan sezone? Bi li država trebala poticati one koji se odvaže raditi cijelu godinu i kako? Siguran sam kako ćemo uskoro doći do točke kad će svi subjekti pokazati svoj interes i da će cjelokupni projekt ‘Hrvatska 365’ biti sve uspješniji kako će vrijeme odmici. Zadatak je nacionalne razine otvorenje prostora za uspostavu intenzivnijih zračnih veza s emitivnih tržišta te kvalitetna promidžba, u čemu je HTZ već dao velik doprinos. Ovdje također moram spomenuti važnost destinacijskog menadžmenta jer sama odredišta trebaju okupiti sve relevantne subjekte na destinaciji te zajedno osmisli njezin razvoj i načine provedbe planiranoga. Bez toga ni mjere države ne mogu dati željene učinke.

Svake godine HTZ podupire organizaciju manifestacija prema različitim kategorijama. Uz festivale poput Ultre ili Red Bulla, možete li izdvojiti neke nove inicijative koje imaju potencijal postati razlog dolaska u odredište? Koliko organizatori događaja u Hrvatskoj razmišljaju o atraktivnosti i plasmanu ideje na međunarodnom tržištu? U Hrvatskoj se organizira mnogo manifestacija, od kojih su neke i glavni motiv dolaska u određenu destinaciju. Hrvatska se u svijetu sve više prepoznaje kao odredište s bogatom ponudom događaja, posebice festivala, a dokaz su tome i mladi turisti koji sve više odabiru Hrvatsku kao odredište. Da bi neke od tih manifestacija mogle postati motiv dolaska, potrebna je i promidžba na stranim tržištima, za koju manji organizatori najčešće nemaju novca. Hrvatska već sada ima vrlo kvalitetnih manifestacija, ali koje zbog nedostatka novca za promidžbu imaju uglavnom samo lokalni ili regionalni domet iako imaju širu potencijal. Hrvatska turistička zajednica svake godine izdvaja dio sredstava za potporu događajima te ih reklamira svojim promidžbenim kanalima. INmusic festival u Zagrebu, Renesansni festival u Koprivnici, Špancirfest u Varaždinu, Riječki karneval i Vinkovačke jeseni samo su neke od top-manifestacija koje smo ove godine prepoznali i poduprli jer one su zasigurno motiv dolaska i izvan vrhunca sezone.

Je li taj koncept destinacijskog menadžmenta napokon zaživio operativno ili je još samo dobra ideja? Hrvatska turistička zajednica već je prije nekoliko godina pokrenula program osposobljavanja turističkih zajednica za rad na načelima destinacijskog menadžmenta (DMO, nap. a.), što mnoga odredišta uspješno primjenjuju, ali taj će proces trajati i ovisit će prije svega o interesu subjekata javnog i privatnog sektora za što kvalitetniji razvoj turizma na odredištu. Tomu bi trebao pridonijeti i novi zakon o turističkim zajednicama kojim će biti preciznije definirana uloga i zadaće DMO-a. Imamo nekoliko dobrih primjera, od većih gradova kao što su Zagreb, Split, Dubrovnik pa do Malog Lošinja, Opatije ili pak Bjelovarsko-bilogorske županije na kontinentu.