Zdrav razum diktira održive trendove

Nije više dovoljno samo rasti, dičiti se odličnim poslovnim pokazateljima i rezultatima. Kompanije se danas sećaju rendgenom te se provjerava stope li iza tih rezultata i odgovornost, održivost, zelenilo, cirkularna ekonomija. Od rasta prihoda važnije je zdravije, zelenije, osjećenije poslanje. Danas se nosi energetska učinkovitost, smanjenje emisije plinova, ulaganje u održivost, racionalno upravljanje vodom i ‘članstvo’ u cirkularnoj ekonomiji, onoj koja razumije da otpad nije smeće, nego vrijedna sirovina. Svatko bi volio biti obilježen makar oznakom A+ jer i to bi mogao biti znak održive izvrsnosti. Na papiru lijepo zvuči. No većina domaćih kompanija, čak i onih velikih čiji prihodi (čak i dobit) rastu, muku muči s drugim stvarima, recimo naplatom, financiranjem, padom potražnje, restrukturiranjem. Može li se u zemlji koja nakon sedam godina pada jedva promalja glavu iz recesije misliti i o gore pobrojenome? Primjer triju kompanija potpuno različitih djelatnosti pokazuje da itekako može. Unatoč makroekonomskim performansama, održivost i zeleno ni u Hrvatskoj nisu SF.

Ruku na srce, zelene su trendove najprije počele gurati hrvatske ekspoziture stranih kompanija. No nije važno tko je bio prvi, važno je da se (po)kreće. Koliko je ‘in’ u poslovanju ostaviti što manji ekološki otisak, odaju u Coca-Cola HBC Hrvatska. Ističu dvije stvari – lani su od međunarodne neprofitne organizacije Carbon Disclosure Project (CDP) dobili najvišu ocjenu ‘A’, a proglašeni su i vodećim tvrtkom među svjetskim proizvođačima napitaka prema Dow-Jonesovim indeksima održivosti – pri vrednovanju ekoloških kriterija za DJSI (upravljanje ambalažom i rizik za vode) kompanija je ocijenjena s najviših stotina bodova.

– Provodnjem programa uštete energije, uvođenjem rashladne opreme bez hidrofluoruglika (HFC), nabavom vozila sa smanjenim emisijama stakleničkih plinova i nabavom ekonomičnije opreme za proizvodnju smanjuju ispuštanje ugljikova dioksida. U deset smo godina potrošnju energije smanjili za 24 posto, vode za 28 posto, a ispuštanje CO2 za 33 posto. Količinu otpada smanjili smo za 55 posto i istodobno količinu recikliranog otpada uvećali za 30 posto – kažu u Coca-Cola, dodajući da su nedavno na hrvatsko tržište uveli još jednu inovaciju, prirodnu mineralnu vodu Bistru u prvoj plastičnoj bočici u svijetu izrađenoj od materijala koji je do 30 posto biljnoga podrijetla. Bočica se može potpuno reciklirati i ponovno upotrijebiti (proizvodi se prema tehnologiji PlantBottleTM koja omogućuje smanjenje ispuštanje CO2 i do 25 posto, a u proizvodnji bočice upotrebljava se etanol dobiven od šećerne trske). Kako je voda temelj poslovanja tvrtke, na svjetskoj je razini postavljen cilj da do 2020. postignu potpunu neutralnost u iskorištavanju vode.

– To znači da prirodi želimo godišnje vratiti jednaku količinu vode koju potrošimo u proizvodnji. Taj ćemo cilj vjerojatno ispuniti već do kraja ove godine, dakle pet godina prije plana. Najnovije su procjene pokazale da je Coca-Cola na svjetskoj razini dosegnula viših 94 posto ravnopravne između potrošene i vraćene vode, na temelju količina prodanih u 2014. – zaključuju.

Iz Vipneta također poručuju da itekako vode računa o gospodarenju otpadom i energetskoj učinkovitosti.

– Još 2011. Vipnet je uveo hibridni sustav baznih stanica koje se napajaju obnovljivim izvorima energije, a koje za proizvodnju energije iskorištavaju gorivne članke. U našoj se mreži nalazi 47 odašiljača i 13 baznih stanica koje se koriste sunčevom i energijom vjetra za proizvodnju električne energije kojom se napajaju. Također, u suradnji s Ericsson Nikola Teslom razvili smo i među prvima uveli PSI sustav za dodatne uštete na baznim stanicama. Uz iskorištavanje električne energije komercijalnih proizvođača, Vipnet je dodatna sredstva uložio i u vlastitu fotonaponsku elektranu u Zagrebu kojom proizvodi električnu energiju te ujedno izbjegava emisije štetnih CO2. Dodatni su napori uloženi i u uštedu energije potrebne za grijanje uredskih prostora, pri čemu je potrošnja goriva za grijanje smanjena devet, a potrošnja tehnološke pare za grijanje dodatnih 12 posto – poručuju iz Vipneta, dodajući da je hrvatska regulativa još oštrija negoli europska: Direktiva EU ograničila je izloženost opće populacije elektromagnetskim poljima u rasponu od 0 Hz do 300 GHz, no Hrvatska dopušta do 40 posto tih vrijednosti. Maksimalna dopuštena snaga baznih stanica iznosi samo 16 posto u odnosu na direktivu EU. To nije sve: 84 posto proizvođa upakirano je u reciklirani papir.

U TRENDU SU ONI KOJI TROŠE MANJE ENERGIJE I VODE OD PROSJEKA, UPOTREBLJAVAJU SUSTAVE KOJE VRTI CIRKULARNA EKONOMIJA, MJERE I ANALIZIRAJU UČINKE SVOG POSLOVANJA NA ZDRAVLJE DRUŠTVA I PLANETA. SLIJEDITI TAKVE TRENDOVE KAKVE PRAVITELJSTVA KOJE BI PONOSNO MOGLE NOSITI OZNAKU A+ NIJE STVAR POMODARSTVA, NEGO PREŽIVLJAVANJA.

Ni banke nisu imune na održivost. Rijetko koja na dnu elektroničke pošte nema upozorenje kako se ispisivanjem pošte ne čuvaju stabla i ne pridonosi održivosti. Tako, primjerice, u Hypo banci kažu da se trude smanjiti otpad i promicati recikliranje, pa u svojim prostorijama primjenjuju program prikupljanja/recikliranja plastike i papira. Kutije za skupljanje staroga papira nalaze se u svim uredima, a zaposlenici se potiču da tiskaju što manje dokumentacije i ako je to već nužno, da se to čini obostrano.

– U Općim kreditnim načelima navedena je održivost. Razmišljanja o brizi za okoliš uključuju se u interne procedure i poslovne odluke, pa se pri odlučivanju o odobravanju plasmana uzimaju u obzir i potencijalni rizici za okoliš. Osim toga, investicije u obnovljive izvore energije u vrhu su liste poželjnih industrija koje banka kreditira. Uz to, u suradnji s HBOR-om sudjelujemo i u provedbi programa kreditiranja ‘Zaštita okoliša’ i ‘Program kreditiranja energetske obnove zgrada’. Također, kao prva komercijalna banka financirali smo izgradnju bioplinskog pogona PZ Osatina te vjetroelektranu Ravne – odgovaraju iz Hypo banke, napominjući da su nam do 2020. iz fondova EU na raspolaganju 532 milijuna eura za sufinanciranje projekata koji pridonose energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

Nema sumnje da će zelena industrija koja hvata priličan zalet iskoristiti velik dio tog novca (kompanije iz te vrste biznisa vrlo su agilne i itekako sposobne povući ponuđeno). No i bez tih besplatnih sredstava kompanije svih veličina i sektora gotovo pod mus u svoje poslovanje ugrađuju zelenu boju, održivost, štednju energije, recikliranje, manju potrošnju sirovina. Jer to nije trendovski hit. To je nužnost i zdravi razum.

Jedan od prioriteta Strategije Europske unije 2020. u postizanju pametnog i održivog rasta jest i resursno učinkovito gospodarstvo koje podrazumijeva načela cirkularne ekonomije. Svaka industrija u proizvodnom procesu mora uzeti u obzir dugoročnije ciljeve koji prije kraja trajanja proizvoda uključuju njegov popravak ili prenamjenu, tek zatim recikliranje ili preradu u druge proizvode, tumači europski parlamentarac Davor Škrlec. Sve to može navesti hrvatske tvrtke na prihvaćanje novih poslovnih modela i praksi.

– Kompanije bi trebale imati kratkoročne i dugoročne ciljeve koje bi ih vodile prema smanjenju emisija stakleničkih plinova do određene godine. Poznati su primjeri međunarodnih kompanija prisutnih i u Hrvatskoj koje vlastitim primjerima pokazuju kako su svoje poslovanje prilagodile globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Karakteristični su primjeri izgradnje obnovljivih izvora energije, potrošnje energije s jamstvom podrijetla proizvodnje iz obnovljivih izvora energija, ulaganje u energetsku učinkovitost, iskorištavanje ‘zelene’ voznog parka, poticanje održive proizvodnje hrane. Unija je uvela sustav Ecolabel kao dobrovoljan sustav s točno definiranim pravilima koje kompanije moraju zadovoljiti da bi njihovi proizvodi dobili tu oznaku – tumači Škrlec, dodajući kako sve to kod hrvatskih kompanija pomalo ‘šteta’ iz razumljivih razloga – ulaganja poduzeća smanjuju se jer su mnoge tvrtke opterećene dugovima i naplatom potraživanja, a poduzeća u državnom vlasništvu još troše nerazmjeran dio gospodarskih resursa. Uz slabu poslovnu klimu i plaće koje su u odnosu na novije članice EU i dalje relativno visoke to povećava troškove poslovanja privatnih poduzeća, otežavajući njihova nastojanja da poboljšaju konkurentnost, preorijentiraju i diversificiraju prodaju prema tržištima s potencijalom rasta i relativno manjih barijera za hrvatske proizvode i usluge.

– Uvođenje okolišno prihvatljivih pristupa ekonomskoj proizvodnji i potrošnji mijenja način poslovanja, a time i potrebne vještine zaposlenih. Iako je ‘ozelenjivanje’ gospodarstva velik izazov, ono također nudi znatan potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, što je prijeko potrebno u zemljama koje se bore s oporavkom od globalne krize – kategoričan je Škrlec.