SWOT analiza njemačkih ulaganja u Hrvatsku

Zapreke većoj suradnji uglavnom su na hrvatskoj strani. Njemačka premalo investira zbog naše nepredvidljive politike, poreza i sustava javne uprave, a hrvatske tvrtke premalo izvoze jer nisu dovoljno konkurentne ili nemaju dovoljno kapaciteta za veliko njemačko tržište.

Što je nama Njemačka u osam točaka:

najpouzdanija politička potpora
treći najveći izravni strani investitor u Hrvatsku s udjelom od 8,5 posto (2,5 milijardi eura)
drugi hrvatski vanjskotrgovinski partner
prva prema broju dolazaka i noćenja stranih turista u 2014.
jedina zemlja s kojom je Hrvatska do 30. lipnja 2015. imala ugovor o izaslanim (detaširanim) radnicima, što je omogućavalo godišnji prihod od dvjestotinjak milijuna eura
prvog srpnja 2015. njemačko tržište potpuno otvoreno hrvatskim tvrtkama pa im za poslovanje ne treba radna dozvola (to olakšava prekogranično pružanje usluga, osobito tvrtkama iz građevinskog sektora, čišćenja, montažerskih radova)
mnogo Hrvata živi i radi u Njemačkoj (procjenjuje se da oni preko banaka ili izravnim prijenosom u Hrvatsku na godinu unesu oko milijardu eura)
Njemačka je među najvažnijih trideset zemalja u koje je Hrvatska investirala (od 1993. do kraja prvoga kvartala 2015. hrvatska ulaganja u Njemačku iznosila su 11,1 milijun eura)

U Njemačku su se proteklih godina najviše probile malo veće hrvatske tvrtke, kao što su Atlantic Grupa, Pliva, Đuro Đaković Montaža, Aluflexpack, Ingra, Podravka, Uljanik Tesu itd. Njemački investitori su pak u Hrvatskoj do sada najviše investirali u telekomunikacije, bankarstvo, energetiku, metaloprerađivačku industriju, proizvodnju stakla i keramike te kože. Važnija su njemačka ulaganja kupnja većinskog paketa dionica HT-a (Deutsche Telekom), kupnja većinskog paketa dionica tvrtke Končar energetski transformatori (Siemens) i dogradnja TE Plomin (RWE). Među najveće ulagače u Hrvatsku ubrajaju se i Bayer AG (kemijska industrija), Thyssen-Krupp (strojogradnja), Schott AG (proizvodnja stakla), Messer Griesheim GmbH-Air Liquide Deutschland GmbH (proizvodnja plina), Allianz AG (osiguranje) i dr. Možemo izdvojiti i tvrtku Haix, svjetskog lidera u proizvodnji čizama za specijalne namjene, koji je svoj pogon odlučio iz Vijetnama preseliti u Hrvatsku. Do sada je Haix, u Hrvatskoj registriran kao Haix obuća, investirao oko 14 milijuna eura i ukupno zapošljava 600 ljudi. Aktivno sudjeluje i u obrazovanju mladih ljudi pa je tako s lokalnim obrazovnim institucijama oživio program obrazovanja za obućara.

Tu su i dva jaka njemačka trgovačka lanca, Lidl i Kaufland, bitni kanali za plasman njemačkih proizvoda na hrvatsko tržište. Oni su samo lani izravno uvezli – mahom iz Njemačke – robu vrijednu više od 1,5 milijardi kuna. Također, početkom godine Kaufland je u poslovnoj zoni Jalšovec kod Jastrebarskog otvorio distributivno-logistički centar u vrijednosti od 75 milijuna eura. Riječ je o glavnom logističkom centru za Hrvatsku. U tom centru zapošljava 150 radnika, a u realizaciji punoga kapaciteta očekuju se dodatna zapošljavanja za još 150 ljudi. Trenutačno je u portfelju Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) oko 120 investicijskih projekata, od kojih se devet odnosi na investitore koji dolaze iz Njemačke. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi više od 380 milijuna eura i svojom će realizacijom omogućiti zapošljavanje više od 2100 ljudi. Jedan od njih kojeg izdvajaju u AIK-u projekt je njemačkog investitora CWS Boco u industrijskoj zoni u Čakovcu, koji je upravo završio investiciju u novi pogon tj. industrijsku pranici za radnu i zaštitu odjeću, otiraće i platene role za brišanje ruku. Ukupna vrijednost investicije iznosi 12,5 milijuna eura, a otvara 60 novih radnih mjesta. Njemačka je, smatraju i politički analitičari, mnogo važnija Hrvatskoj nego Hrvatska Njemačkoj. Ona nosi sa sobom germansku praksu uređene pravne države, neovisnog pravosuđa i državne uprave u službi svojih korisnika. To su ujedno najteže hrvatske bolesti i ključne prepreke gospodarskom i demokratskom razvoju. Možda i u tome leži razlog odbijanja tješnje gospodarske suradnje s Njemačkom – misli Starešina.

Uvoz iz Njemačke raste više od izvoza. Neke stvari, naravno, ne idu glatko i brzo kako bismo željeli, ali ako se poštuju svi propisi i zahtjevi te se obavi pravodobna priprema, a projekti se vode transparentno, moguće je uspješno poslovati i u Hrvatskoj. Strani bi investitori trebali imati mnogo više povjerenja prema hrvatskom međunarodnom, s obzirom na to da se naši ljudi u našem okruženju mnogo lakše snalaze i mnogo bolje razumiju način poslovanja u Hrvatskoj – smatra Baljak.

Premda je Njemačka jedno od hrvatskih tradicionalnih tržišta, mogućnosti daljnjeg unapređenja bilateralne suradnje postoji. Pritom je važnija mantra kako da se mi probijemo jače na to tržište od onog kako da privučemo njihove investicije. No za jaču gospodarsku suradnju moramo si ‘malо’ urediti državu, a da bi nam Njemačka mogla postati važnija izvozna destinacija, moramo biti kvalitetniji i konkurentniji.

Neubert napominje da njemački investitori pokazuju interes u branšama u kojima vide potencijal. To su metaloprerađivačka industrija, prehrambena industrija, tekstilna industrija, turizam, energija (uključujući obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost), tehnika zaštite okoliša (opskrba vodom, gospodarenje otpadom i otpadnim vodama), ICT i farmacija. U Sektoru za međunarodne odnose HGK ističu da su greenfield investicije u Hrvatskoj do sada u pravilu rezultirale povećanjem hrvatskog izvoza u Njemačku te također izdvajaju turizam, energetiku, osobito područje distribucije plina i proizvodnje električne energije te suradnju i zajednički nastup graditeljskih sektora jedne i druge države na trećim tržištima. U AIK-u dodaju još i automobilsku industriju i farmaceutiku, s obzirom na to da su ti sektori u Njemačkoj izrazito razvijeni, izvozno orijentirani i da postoji veliki interes za daljnje investiranje u regiju.

Njemačka je, pričaju nam poznavatelji tog tržišta, otvorena za sve koji imaju nešto za ponuditi i što na njezinom tržištu može opstati. Hrvatska možda i ima ponudu, ali pojede je konkurencija. Primjerice, navode, hrvatska je vinska industrija odlična, ali ne može proizvesti dovoljne količine za njemačko tržište. A Hrvatskoj su konkurenti u Njemačkoj praktički sva globalno najjača gospodarstva, a najviše posluju s Nizozemskom, Kinom, Francuskom i SAD-om.

U Njemačkoj vlada izražena kultura dobrodušlice stranim tvrtkama i investicijama. Na pokrajinskoj, ali i državnoj razini postoji sustav s čitavim nizom raznih oblika pomoći i potpora za lakši ulazak na tržište – ističe Neubert.

Prema Baljkovu mišljenju hrvatske se tvrtke mogu jače vezati uz njemačku industriju samo na jedan način: kvalitetom u svim segmentima. Osim visokokvalitetnog proizvoda, naglašava, potrebno je dokazati i kvalitetu ukupnog poslovanja. To je dobar savjet. No, nažalost, još uvijek su rijetke tvrtke u Hrvatskoj koje mogu dokazati kvalitetu ukupnog poslovanja. A i one koje to mogu, većinom u sebi imaju strani kapital.

SWOT analiza njemačkih ulaganja u Hrvatsku:

SNAGA: dugogodišnji prijateljski odnosi, dobro obrazovana radna snaga, prometna infrastruktura, geografski položaj, zahvaljujući članstvu u EU veća pravna sigurnost.
SLABOSTI: nedovoljno iskorištene mogućnosti u svim aspektima gospodarske suradnje, malo tržište i slaba kupovna moć, visoki troškovi rada, kaotičnost propisa lokalnih samouprava.
PRILIKE: mogućnosti suradnje u perspektivnim područjima (energetika, transport, logistika, farmaceutika, turizam…), Hrvatska kao odskočna daska za operacije u regiji.
OPASNOSTI: slabi rast i potražnja, otpor prema gospodarskim reformama, odljev možgova, korupcija.