Najpopularnija su mjesta za beskontaktno plaćanje supermarketi, restorani i druga mjesta gdje se naručuju hrana i piće. Za hrvatske poduzetnike, pogotovo u turizmu – to je ključni podatak.
U rujnu će biti godinu dana od trenutka kad je velik dio javnog prijevoza u Londonu uveo beskontaktno plaćanje. Za oko deset milijuna stanovnika šireg područja Londona to je značilo da se mogu koristiti beskontaktnim plaćanjem prilikom svake vožnje podzemnom željeznicom ili autobusom. Cijena karte manja je nego pri plaćanju gotovinom, a na beskontaktno plaćanje prenesene su i prednosti kartice Oyster, kao što je na primjer dnevno i jedno ograničenje cijene prijevoza, koje znači da neovisno o broju vožnji postoji cjenovna granica do koje putnik želi plaćati.
Iскорак prema beskontaktnom plaćanju na svim uslugama koje pruža Transport of London jedan je od razloga ubrzanog prihvaćanja takvog plaćanja u Velikoj Britaniji. Od uvođenja te mogućnosti već je ostvareno više 100 milijuna beskontaktnih plaćanja. Takav scenarij nije više tako teško zamisliti ni u zagrebačkom javnom prijevozu. Beskontaktno plaćanje postalo je nešto sasvim normalno, s više od 1,1 milijardu transakcija u Europi samo u posljednjih 12 mjeseci. Postoji mnoštvo razloga zbog kojih ga potrošači biraju – brzina i prikladnost na vrhu su liste.
S tako snažnom infrastrukturom, Velika Britanija vodi na europskom tržištu prema broju beskontaktnih transakcija u ožujku (52,6 milijuna), a slijede je Poljska (49,7 milijuna) i Češka (13,9 milijuna), gdje su beskontaktnu tehnologiju široko prihvatili korisnici, trgovci i banke. Činjenica da ta tržišta zauzimaju drugo i treće mjesto u broju transakcija dobar je primjer koji pokazuje kako manje razvijena tržišta mogu predvoditi u prihvaćanju novih tehnologija i prestići ‘naprednije’ zemlje. Svakako da je Poljska veliko tržište, ali tržište u Češkoj na mnoge je načine slično našem, što dokazuje da bi i Hrvatska jednog dana mogla biti predvodnik u usvajanju novih tehnologija plaćanja. Europski prihvaćaju pogodnosti beskontaktnog plaćanja na raznim mjestima.
Velika je prednost beskontaktnog plaćanja i visoka sigurnost. Evidentirani broj zloupotreba pokazuje da je beskontaktno plaćanje jednako sigurno kao i ono koje uključuje čip i PIN. Gotovina je sama po sebi nesigurna, trgovcima je skupo s njom raditi i ne ostavlja trag. Gotovina se ne brine za zaštitu potrošača ili trgovca, a kad stvari pođu po zlu, ne mogu biti ispravljene. Kada se na primjer otkriju krivotvorene novčanice – trgovac ili kupac s krivotvorenim novcem izgubila je taj novac zauvijek. Nasuprot tome, e-plaćanja imaju ugrađene mjere razne zaštite potrošača i trgovaca, često i jače od onih koje su propisali regulatori.
Diljem Europe narasla je razina korištenja beskontaktnog plaćanja, ali ovo je samo početak. Popularnost će mu samo rasti kako se budu razvijale nove generacije bezgotovinskih plaćanja, gdje se jednostavnost i prigodnost šire na mobilne i nosive uređaje. Studija ‘Mobile Money’, koju je Visa Europe provedla u svibnju, pokazala je da postoji visoka potražnja korisnika za mobilnim platnim rješenjima. Više od polovice (53 posto) Euroljana očekuje da će do 2020. godine upotrebljavati svoj mobitel za plaćanje barem jednom na tjedan.
