Sve donedavno neki su marketinški stručnjaci ‘trubili’ o smrti 30-sekundnog spota, što se, kao i sa smrti tiskanih medija, pokazalo prilično nerealnom prognozom. Digitalni mediji jesu postali nezamjenjivim dijelom marketinške strategije, ali (i dalje) nisu uspjeli zatruti tradicionalne medije, već su produbili, osnažili, produljili vijek klasičnim kampanjama.
Primjerice, žele li se oglašavati na televiziji, marketingaši su ograničeni na (najčešće) 30 sekundi, dok u virtualnom svijetu svoje ideje mogu predstaviti u dužim formatima, zaigrati ulogu medija ili pak svoju poruku reducirati na samo šest sekundi (Vine) ili jedan jedincati GIF (pojednostavljeno, pokretne sličice, animacije). Vođeni tim činjenicama, u marketinškom magazinu AdWeek izdvojili su šest trendova koji mogu pomoći marketingašima da iskoriste sve prednosti digitalnih medija te potrošačima, uz klasično oglašavanje, ponude i neku dodanu vrijednost. Kako navodi AdWeek, u svijetu marketinga, srećom, može se pronaći niz primjera vrlo uspješnoga digitalnog oglašavanja koji mogu služiti kao uzor.
Primjerice, brend Nike kontinuirano gura granice videooglašavanja i uspijeva se, bez obzira na format, emocionalno povezati s gledateljima. GIF-ovima su promicali aplikaciju Snkrs te lansirali 12-sekundni video nazvan ‘Najbrža reklama na svijetu’ u kojem glume David Blaine i Kobe Bryant.
Da im ovi kratki formati leže jednako kao i dugi, dokazuje primjer spota za tenisice Jordan Super Fly 4 koji je trajao pune dvije minute. Premda korisnici nisu skloni na društvenim mrežama dijeliti tako ‘velike’ spotove, ovaj je na Twitteru podijeljen više od 35 tisuća puta, što dokazuje tezu da je kvaliteta ipak važnija od kvantitete (u ovom slučaju, minutnog spota). Nike je jedan od brendova koji je očito dobro upućen u trendove koji kroje digitalno oglašavanje, poput tako zvanog front-load excitementa, kako to nazivaju u AdWeeku. Prema njihovu mišljenju, taj se trend odnosi na vrijeme u kojem brendovi uspijevaju privući, odnosno zadržati pozornost potrošača (internetskih gledatelja). Brendovi imaju samo tri do pet sekundi da privuku pozornost potrošača jer u tom razdoblju oni odlučuju hoće li kliknuti na određeni sadržaj na internetu. Twitter je u suradnji s Dentsu Aegis Networkom nedavno proveo istraživanje koje je pokazalo da je šansa da će potrošači pogledati video dvaput veća ako se ljudi pojavljuju u prvom kadrovima. Dakle, marketingaši nikako ne bi smjeli odugovlačiti s otkrivanjem poente spota, već gledatelje u samom početku upoznati s porukom ili ključnim kadrovima (ili, primjerice, gostujućim selebritijima).
Kad je riječ o ključnim kadrovima, oni se mogu i naknadno prikazati (za dijeljenje na društvenim mrežama) mnogo praktičnijim GIF-ovima. S njima eksperimentiraju samo rijetki brendovi poput Macy’sa koji je najbolje dijelove spota sa zvijezdom Thalijom podijelio u niz GIF-ova ili Samsunga koji je to isto učinio s reklamom za Galaxy S6. S obzirom na to da su GIF-ovi vrlo popularni među korisnicima društvenih mreža jer im omogućavaju da na duhovit način opisu svoje reakcije ili emocije, brendovi se nadaju da će u te svrhe poslužiti i njihovim reklamama. Sljedeći trend ili, bolje kazati, taktika kojom se služe oglašivači jest ‘pametno’ uštitavanje reklama. Naime, reklame koje se automatski pokreću na stranicama koje posjećuju korisnici postale su beskrajno irritantne i oni ih automatski gase na prvi zvuk. Društvene mreže tom su problemu doskočile tako što objavljaju videa koja se pokreću bez zvuka, odnosno korisnik je taj koji jednim klikom odlučuje želi li audio pozadinu. Kako piše AdWeek, takvo bi što, s druge strane, moglo učiniti reklame manje vidljivima (premda ne i irritantnima) pa predlažu oglašivačima da se posluže nekim lukavstvima kao što je to učinio i L’Oréal Paris. Taj je brend na video s uputama kako se našmin- kati ‘nalijepio’ titlove.