Nakon tri mjeseca neuspješnog traženja novca za ASOS 3D aplikaciju, prvi online dućan u virtualnoj stvarnosti na svijetu, odluka je pala na crowdinvesting i Seedrs. Počelo je fantastično, u prvom smo tjednu prikupili 40 posto novca, a onda je stalo. Kada sam mislio da je sve propalo, trgnuo me ulagač koji je rekao da smo u finišu i da je sad trenutak da potegnem. I potegnuo sam.
cijela priča počinje još daleke 2009. Dvije godine prije toga prodao sam svoje dionice HGspota i vrijeme trošio ispijajući kavice i radeći na nekim sitnim projektima. Moram priznati da nakon prodaje nisam morao raditi više ništa, mogao sam se odmarati cijeli život, međutim, poduzetnički se crv ne da i kad jednom uđeš u te vode, ne možeš više stati. Kad znaš da možeš nešto stvoriti svojim radom što može koristiti zajednici, teško je prepustiti se ljenčarenju.
Te 2009. godine dobio sam poziv od prijatelja da mu pomognem napraviti najveći online dućan u regiji. Zanimljiv izazov, ali nedovoljno izazovan za mene. U mojoj glavi rođila se želja za izradom ne najvećeg online dućana u regiji nego najvećeg na svijetu. Na kraju krajeva, uvijek sam bio nezasitan u svojim ciljevima. I tako te, sad već davne, 2009. počinje rad na prvom 3D online dućanu na svijetu. Nisam shvaćao u što se upuštam niti sam razumio tehničke probleme koji me čekaju, ali to je pravi poduzetnik. Skoči sa stijene bez padobrana pa u letu smišlja što će napraviti. Rad je trajao nekoliko godina, utrošeno je više od milijun eura, potpisani su ugovori s gotovo svim većim hrvatskim tvrtkama, dok u jednom trenutku nismo shvatili da je prvobitna ideja, trgovački centar, neostvariva. Toliko različitih tvrtki povezati u jedan informatički sustav? Neostvarivo. Nemojte ni pokušavati kad vam sljedeći put padne takva ideja na pamet.
Godine 2012. mijenjamo taktiku. Umjesto da povežemo 40 tvrtki u jedan sustav, ideja je pronaći jednu koja je veća od tih 40 tvrtki zajedno i krećemo u London u potragu za divovima. Te godine stiže poziv hrvatskim startupovima iz Googleova kampusa u Londonu da se predstave britanskim investitorima. Deset najboljih hrvatskih startupova tada se predstavilo Britancima, a društvo je bilo iznimno, Mate Rimac sa svojim superautom, Damir Sabol s aplikacijom PhotoPay, iz koje je po- slje izasao i mnogo poznatiji PhotoMath, Once Sport za analizu nogometnih utakmica i još nekoliko fantastičnih projekata. Jednom sam izračunao da bi neki investitor da je u svaki projekt nasumično uložio 100 tisuća funti danas od tih milijun uloženih imao tri, četiri milijuna povrata.
No vratimo se priči. Na tom predstavljanju, nažalost, nije bilo pravih investitora, ali bilo je osoba koje su mogle itekako pomoći. Upoznali smo dva agenta s kojima smo ubrzo potpisali ugovor i koji su nam otvorili sva vrata Londona koja smo po- željeli. Nakon nekoliko sastanaka s osobama C-level statusa stigao je njihov poziv, zanima li nas ASOS?
Moram priznati da nikad nisam čuo za ASOS, kao pravo muško, ne kupujem toliko odjeću i nisam bio upoznat s pravim razmjerima te tvrtke. A razmjeri su bili nevjerojatni. ASOS je bio upravo ta tvrtka koja može zamijeniti ne 40, nego 400 hrvatskih tvrtki. Riječ je bila o najvećem online dućanu odjeće na svijetu, jednom od rijetkih europskih jednoroga, kako se nazivaju startupovi koji premašuje vrijed- nost od milijardu dolara. Jedna će brojka lako pojasniti o koliko je sili riječ – ASOS-ove stranice svaki mjesec posjeti 88 milijuna ljudi.
Pregovori su trajali dulje od dvije godine, imali smo sastanke svakih šest mjeseci i nakon dvije i pol go- dine došao je i taj trenutak. Potpisali smo ugovor s ASOS-om i počela je druga faza Trilleniuma. U drugoj fazi bilo je potrebno prikupiti novac za im- plementaciju. Ušli smo u nebrojene razgovore s investitorima, stotine sastanaka i mailova.
Imali smo sve, golemog partnera, tehnološki val fantastično nas je pratio, Facebook je za 2,3 milijarde dolara kupio Oculus Rift, Google je izbacio Google cardboard glasses, Samsung svoj Gear VR, Sony najavljivao Sony Morpheus, jahali smo na vrhu vala. No ništa od toga nije bilo dovoljno. Pali smo već na prvom pitanju – koliki vam je promet? Nakon tri mjeseca neuspješnog traženja novca odluka je pala na crowdinvesting i Seedrs. Seedrs je novi način prikupljanja investicija, a da bi to bilo moguće, Seedrs je morao promijeniti en- gleske (i velike) zakone jer je tržište investicijama visokoregulirano da se zaštite investitori. Seedrs preskače banke i fondove i omogućava običnim ljudima da direktno usmjeri svoj novac u visoko- rizične projekte. Startupovi tako dobivaju novu mogućnost da ih financiraju ljudi koji su spremni riskirati i bez dosadašnjeg prometa i profita.