Dodatnim troškovima i milijunima podataka protiv nelikvidnosti!?

Od polovine srpnja uvedeno je posebno statističko izvješće o nenaplaćenim računima. Za 140 tisuća obveznika PDV-a to znači dodatne troškove za nove programe. Upitno je kako će poreznici rješavati problem nelikvidnosti s prikupljenim milijunima podataka.

P oduzetnicima koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost, a njih je u Hrvatskoj blizu 140 tisuća, od kraja 2015. uvodi se nova obveza vezana uz izvještavanje Porezne uprave o nenaplaćenim računima. Riječ je o obvezi uvedenoj Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi, kojim se regulira nekoliko pitanja vezanih uz detaljnu primjenu Općeg poreznog zakona. Među ostalim, uvodi se posebno statističko izvješće o nenaplaćenim računima koje bi poreznoj administraciji, kako je obrazloženo, trebalo kompletirati podatke o činjenicama važnim za oporezivanje.

Za dostavljanje informacija o nenaplaćenim računima propisan je novi obrazac OPZ-STAT-1. Obveznici dostavljanja tog obrasca svi su poslovni subjekti koji su obveznici PDV-a ako na određeni dan u godini imaju nenaplaćenih izlaznih računa. Podaci se prikupljaju četiri puta u godini, i to sa stanjem od 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca, s vremenskim pomakom od mjesec i dvadeset dana. Tako za stanje 31. ožujka obrazac treba dostaviti do 20. svibnja, za stanje 30. lipnja do 20. kolovoza itd.

Budući da je Pravilnik objavljen sredinom srpnja i stupio je na snagu 25. srpnja 2015., a prikupljanje podataka u novom obrascu OPZ-STAT-1 traži velike tehničke pripreme i prilagode računalnih programa, u prijelaznim odredbama propisana je iznimka prema kojoj se prvo statističko izvješće dostavlja za stanje 31. prosinca 2015., tj. najkasnije do 20. veljače 2016. Iako se podaci o nenaplaćenim izlaznim računima prikupljaju sa stanjem na određeni dan, obveznici su dužni iz popisa isključiti izlazne račune koji su naplaćeni u razdoblju od sljedećih mjeseci dana. Naprimjer, treba iskazati podatke o izlaznim računima koji nisu naplaćeni sa stanjem 31. prosinca 2015., ali samo ako nisu naplaćeni do 31. siječnja 2016. Tako se, zapravo, datum s kojim se traži stanje nenaplaćenih računa pomiče za dodatnih mjeseci dana.

Obveza iskazivanja podataka o nenaplaćenim računima odnosi se na sve izlazne račune koji su dospjeli za naplatu, a nisu podmireni. Obuhvaća račune koji su izdani drugim poreznim obveznicima i na kojima je zasebno iskazan PDV, račune o oslobođenim prometima i o prometima koji ne podliježu oporezivanju PDV-om te račune izdane građanima. Obrazac OPZ-STAT-1 koncipiran je kao tablica u kojoj se unose podaci o svakom kupcu, a ako se za određenoga kupca iskazuje više računa, opće podatke o kupcu ne treba ponavljati u svakom retku, dovoljno ih jednom upisati.

Iskazuju se podaci o svakome pojedinačnom nenaplaćenom računu, pri čemu za svaki račun treba iskazati broj dana zakašnjenja u plaćanju. Iznos s računa upisuje se u tri stavke, tj. zasebno iznos bez PDV-a, iznos PDV-a i zbrojeni iznos. Ako je račun djelomično naplaćen, to treba zasebno iskazati po svakom računu. Pri iskazivanju podataka treba odvojiti račune koji su izdani prema Zakonu o PDV-u i račune koji se izdaju prema Općemu poreznom zakonu (u pravilu se izdaju građanima). Ne dostavljaju se podaci o računima koji nisu naplaćeni ako je od dospjeća potraživanja proteklo više od šest godina.

Obrazac OPZ-STAT-1 obvezno se dostavlja elektronički, u okvir sustava e-Poreza, i mora ga potpisati odgovorna osoba podnositelj statističkog izvješća koja naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. Poduzetnici koji na propisani datum nemaju nenaplaćenih računa ne dostavljaju prazan obrazac OPZ-STAT-1. Nova obveza traži veliku prilagodbu računalnih programa obveznika poreza na dodanu vrijednost.

Obrazac trebaju dostavljati i obveznici koji PDV obračunavaju prema izdanim računima i oni koji PDV obračunavaju prema naplaćenim računima te neovisno o tome jesu li mjesečni ili tromjesečni obveznici PDV-a. Posebno će pažljivo trebati pripremiti programe za ispisivanje podataka o dospjeću svakoga pojedinačnog računa i iskazati broj dana zakašnjenja. Svi ti podaci postoje u knjigovodstvu svakog poduzetnika, ali treba ih pripremiti za iskazivanje na način koji omogućava popunjavanje rubrika u propisanom obrascu.

Riječ je o zahtjevnom poslu za oko 140 tisuća poreznih obveznika koji bi poreznom tijelu trebali dati informacije o neurednim platišima i zbog toga negativno utječu na opću nelikvidnost. Nelikvidnost je velik problem, ali upitno je kako će ga porezna administracija rješavati s prikupljenim milijunima pojedinačnih podataka i tisućama stranica popisanih pojedinačnih nenaplaćenih računa. Novi obrazac novi je trošak za porezne obveznike s upitnim pozitivnim učinkom.