Kako Milanovićevi ministri kupuju naklonost birača. Prijedlog je da umirovljenici mogu zadržati i do 50 posto mirovine umrloga bračnog druga (istu mjeru Matica umirovljenika Hrvatske predložila je još prije pet godina). Izmjenom Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca država će u slučaju blokade računa tvrtke i kada nije u stečaju radnicima tri mjeseca isplaćivati minimalac. Poticaji za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnoga odnosa s 1600 kuna porasli su na 2400. Država pet godina plaća bruto 2 poslodavcima koji zaposle osobe mlade od 30 godina.
Vraćeni su poticaji za stambenu štednju, u 2016. bit će isplaćeno 50 milijuna kuna. Novim zakonom o osiguranju depozita u prihvatljive bi depozite ulazili i depoziti srednjih i velikih trgovačkih društava, a u zaštitu bi bili uključeni i depoziti jedinica lokalne i regionalne samouprave čiji godišnji proračun za prethodnu godinu u odnosu na dan nastupa osiguranog slučaja ne iznosi više od 3,75 milijuna kuna; osiguranje depozita u slučaju propasti poslovnih banaka u budućnosti više neće padati na teret proračuna nego na teret banaka. Ne bude li trajnog rješenja za kredite u CHF, ministar Lalovac obećao je da će nakon isteka roka zamrzavanja tečaja uskočiti država. Na teret proračuna isplata ukinutih jubilarnih nagrada za zaposlenike javnog i državnog sektora.
Kada se govori o ‘slučaju švicarac’, ministar traži novu procjenu vrijednosti nekretnina dužnika zaduženih u švicarcima, pri čemu bi revalorizacija mogla smanjiti glavnici stambenoga kredita i do 40 posto. No pitanje je potpuno izlišno. Ne zato što ministar i sâm ima kredit u švicarcima, nego ponajprije zato što smo zagazili u drugi dio izborne godine. Ne zna se točno kad će izbori, potkraj ove ili početkom iduće godine, ali kad god bili, bit će taman oko isteka roka zamrznutoga tečaja. I tada će se vlast morati suočiti s očajnim i bijesnim ljudima za koje nije usuglašeno trajno rješenje.
Obračun s bogatima i ‘lopovima’ s jedne strane, a s druge strane razumiju da najveća stopa poreza na dohodak, ona od 40 posto, za sve plaće veće od 8800 kuna, odljevom domaće pameti, liječnika, IT-jevaca, menadžera, dugoročno čini više štete nego koristi. Kada bi se ukinula najveća stopa poreza na dohodak, državna bi blagajna ostala bez dvije milijarde kuna, ali unatoč tome u Banskim dvorima razmišljaju i o takvome potezu. Dijelom i zbog konkurentskih razloga, naime, Bugarska ima najveću stopu poreza na dohodak od deset posto, baš kao i BiH i Srbija, Češka 15 posto, Mađarska i Rumunjska 16 posto, Slovačka 25 posto. Hrvatska je među neslavnim europskim rekorderima.
No borba za glasače nije počela jučer. Sezonu je još potkraj prošle godine otvorila HEP-ova kratkoročna pozajmica Borovu, teška 10,5 milijuna kuna. Ugovor se skrivao poput zmijinih nogu, ali pozajmica koja nije bila osigurana adekvatnim kolateralima nije neka cijena za tvrtku – simbol zaboravljene Slavonije. Pažljiviji čitač Vladinih poteza/mjera/odluka donesenih ove godine lako će zaključiti da ništa nije prepušteno slučaju, koliko god se činilo da su odluke ishitrene, stihije i nimalo studiozne. Okej, možda/vjerojatno nisu ekonomski studiozne, ali politički imaju itekakva smisla.