Naši su odnosi oduvijek bili iznimno dobri. Otkad sam ja došao, mogu reći da su se još više produbili. Stigao sam kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju i sada surađujemo na različite načine na tjednoj bazi bilo u Zagrebu ili Bruxellesu i njegovim institucijama. Trenutačno je mnogo kontakata koji vode još boljoj suradnji. Kad je riječ o samome gospodarstvu, imamo još dosta prilika. Investirali smo u naše veleposlanstvo kako bismo se još bolje ekipirali i privukli investicije u Hrvatsku i poboljšali gospodarsku razmjenu. Trenutačno imamo brojne dobre primjere jer u Hrvatskoj postoji 50 švedskih kompanija koje posluju. Za neke od njih svi znaju, kao što su Ericsson Nikola Tesla, Ikea, Tele2, H&M i mnoge druge.
Najveći napredak može se postići u području malih i srednjih poduzetnika. Postoji interes poduzetnika s jedne i druge strane kako bi se otvorila ta tržišta i tu im moramo pomoći koliko god možemo. U Hrvatskoj ste jako dobri u startup-zajednici i imate dosta dobrih novih tvrtki. To je još jedno područje za suradnju, a svi se moramo okrenuti inovacijama kako bi se ublažila sljedeća kriza. Jer krize će sigurno biti, a mi samo moramo biti spremni. Najbolji način za borbu protiv nje je inovacija. Imamo mnogo posla i govoreći u ime švedske strane nadam se da možemo poboljšati suradnju u obrambenom sektoru, o čemu će se govoriti kasnije ove godine. To bi bio još veći kisobran za moguću suradnju.
Švedska posljednju krizu nije osjetila kao ostatak Europske unije. Bili smo sretni što smo izvukli pouke iz krize koju smo imali početkom 90-ih a koja je slična ovoj sada. Tada smo se iz čiste industrije okrenuli inovacijama. Pritom je bio veliki rizik ulagati u takve projekte i mnogi su mladi poduzetnici tada ušli u gospodarske krugove. Poduzetnici su iznimno važni za svaku zemlju. Ako možete investirati u poduzetnike i otvoriti svoju zemlju trgovini, onda ćete biti uspješni. Mi smo mala zemlja, ali smo slobodni trgovci. Spustili smo sve barijere za ljude koji žele investirati i to je jedna od stavki u receptu za uspjeh.
Suradnja je ključ za izbjegavanje krize. Ne možemo se ponašati kao da smo dovoljni sami sebi. Moramo se na neke načine povezati, regionalno, kao EU ili nešto treće – svejedno je, samo treba naći način kako se povezati. Iako mislim da nismo vidjeli kraj krize jer trenutačno imamo situaciju s Grčkom, a ona je samo jedna od zemalja s problemom. Mnoge su zemlje u Europskoj uniji pred sličnom situacijom i ne mislim da je Švedska sigurna od krize. Mi smo uvijek na oprezu i pratimo posljedice kriza, poput one u Ukrajini ili Grexita.
Izvoz je sigurno jedan od najboljih načina kako se boriti protiv krize. Ericsson Nikola Tesla jedan je od primjera zajedničke suradnje dviju kompanija. A u globalnom kontekstu jako je bitna jer izvozi izvan granica Unije, a iznimno su inovativni. Ovo je jedan od najboljih primjera i trudimo se u svim poslovima imati dvostruku komunikaciju, a ne samo da Švedska profitira od eventualnih ulaganja. Ne želimo brzo zaraditi novac i otići, već razvijati partnerski odnos. Upravo je to cilj ugovora sa Saabom o nabavi novih borbenih aviona. To je nova prilika za suradnju.
Predvidljivost je jedna od najvažnijih stavki u svakom gospodarstvu, a pogotovo za investitore. Novac nema emocije i ako nađe na zapreke, investitor će otići dalje. Još ima dosta zakona i pravila koji otežavaju investicije, ali shvaćam da ih hrvatska vlada nastoji ublažiti koliko može. Sve je više pozitivnih primjera u kojima se investitorima pomaže i nastoji olakšati ulaganje.
Švedska je uvijek bila otvorena za investitore i poštuju sva načela Europske unije o slobodi kretanja kapitala i radne snage. To će povećati prilike za hrvatske tvrtke, a usko surađujem s hrvatskim veleposlanstvom u Švedskoj. Održan je i hrvatsko-švedski susret gospodarstvenika koji je pobudio veliko zanimanje. Hrvatska ima jako mnogo kvalitetne radne snage i to je prilika za suradnju. Ne samo u građevinskom sektoru nego i u zdravstvenom. Trebamo povećati kapacitete i to ojačati. Kada govorimo o seljenju radne snage, to nije jednosmjerna ulica. U Hrvatsku dolaze raditi iz drugih zemalja, a i sama država mora se potruditi i osigurati uvjete da oni koji su otišli imaju razloga i vratiti se.
