Najbolji bankari

PROMIJENILI SU SE APETITI SVIH SUDIONIKA BANKARSKOG TRŽIŠTA. NEMA GLADNIH ZA KREDITIMA, PA JE I PROFITABILNOST BANAKA PALA. DA SE SADA PROMIJENE KRITERIJI KREDITIRANJA, BANKARI SU UVJERENI DA BI SE NAPRAVILA ISTA POGREŠKA KAO I PRIJE 2008.

Pozitivne stope rasta gospodarstva u posljednja dva uzastopna kvartala počivaju na promjenama u okružju, a promjene uvjeta poslovanja na domaćem tržištu u smjeru održivog rasta bankari još ne uočavaju. Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisen banke, kaže da razina poslovnih aktivnosti u zemlji značno ovisi o okružju.

– Smanjena averzija investitora pod utjecajem prelijevanja dodatne likvidnosti iz europskog kapitala na visokoeuroizirane zemlje u susjedstvu i rast potražnje za robom i uslugama u europskom povojno djeluju na oporavak domaćega gospodarstva. Mjere ekspanzivne monetarne politike ECB-a snižavaju troškove financiranja i za euroizirane dužnike u Hrvatskoj. No time je povećana i ovisnost gospodarstva o promjeni tendencija u okružju. Zahvaljujući povoljnim utjecajima iz okružja banke, kao posrednici u financiranju, domaćim klijentima omogućavaju zaduživanje po povoljnim uvjetima. No promjene kriterija ocjene rizičnosti klijenata ne treba očekivati. Postavljeni su na visokoj razini zbog nužnosti ispunjavanja složenih zahtjeva regulatora uvedenih nakon sustavne krize svjetskih financija. Proces povećavanja složenosti regulacije poslovanja banaka još nije dovršen, pa ne možemo očekivati promjene sa suprotnim predznakom u poslovnim politici banaka – objasnio je Anton Starčević.

Zatvoreni krug Naime, zbog krize i recesije pala je potražnja za kreditima, za razliku od prijašnjih vremena kada je optimizam poticao njihov rast. Taj optimizam bila je posljedica očekivanja rasta prihoda i kod građana i kod poduzetnika. Zbog toga se nitko nije libio otići u banku i zatražiti kredit. No kada je udarila kriza, zavladao je snažan pesimizam i građani su se rijetko odlučivali na podizanje kredita zbog straha od nesigurne budućnosti. Manje se počelo trošiti, što je dovelo do pada prihoda tvrtkama, koje su sve teže naplaćivale svoja potraživanja. Zbog toga su počele povećavati rezerve likvidnosti i odgadati investicije.

I tako je krug zatvoren. Ipak, bez obzira na iznimno teške uvjete na tržištu, bankari su zadovoljni jer nisu potonuli kao njihovi kolege u Europi.

– Posljednjih šest godina recesije hrvatski bankarski sektor uspio je obraniti svoj neto operativni prihod, odnosno neto kamatnu maržu. Naime, iako je razduživanje privatnog sektora negativno utjecalo na kamatne prihode, nedostatak novih kreditnih plasmana u kombinaciji sa stabilnom domaćom depozitnom bazom doveo je do konstantnih viškova likvidnosti te omogućio bankama da s jedne strane smanjuju pasivne kamatne stope koje plaćaju na domaće depozite, a s druge strane da otplate znatan dio relativno skupljega inozemnog financiranja od svojih majki kojim su se koristile za kreditnu ekspanziju u prekriznim vremenima. Povrh toga, banke su dodatno branile svoju profitabilnost rezanjem operativnih troškova smanjivanjem broja zaposlenih, zatvaranjem manje profitabilnih poslovnica, odnosno racionalizacijom poslovanja na svim razinama. Ipak, recesija je znatno utjecala na sposobnost klijenata da otplaćuju kredite, što je rezultiralo znatnim umanjjenjima vrijednosti nenaplativih kredita, a posebice u 2013. kada je HNB uveo i strožu metodologiju klasifikacije plasmana. Posljedično se neto dobit našla pod pritiskom, zajedno s prinosom na kapital, koji je pao s nekadašnjih prekriznih dvoznamenakastih stopa na ispod pet posto u 2014. – rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria-Banke.

Prilagodba teškim vremenima U ovim teškim vremenima bankari su naučili, na teži način, neke vrlo vrijedne lekcije. – To je lekcija koju smo svi u određenoj mjeri platili padom profitabilnosti, pogoršanjem pokazatelja kvalitete kreditnog portfelja, smanjenjem kreditne aktivnosti osobito u realnom sektoru, smanjenjem broja zaposlenih i sveopćom racionalizacijom troškova poslovanja u odnosu na predrecesijsko razdoblje. Kriza je poduzetnike naučila gledati na opravdanost svake kune troška, fokusirati se na konkurentnost, disperziju tržišta, sve nas je probudila u borbi za opstanak i to je dobro. Kada je riječ o financijskom sektoru, slobodna sam reći da nas je njegova jednostavnost i fokusiranost na tradicionalne proizvode na neki način sačuvala. Bilance naših banaka vrlo su jednostavne, u njima dominiraju klasična kreditna potraživanja te nije prisutan velik udio kompleksnih financijskih instrumenta i derivata koji su neke strane banke dovele do enormnih gubitaka uslijed poremećaja na tržištu. Također, kapitaliziranost banaka u prosjeku dosta je visoka u odnosu na banke zemalja članica EU i svijeta. Naš financijski sektor imao je dovoljno unutarnjih rezervi da prebrodi razdoblja krize i udare na bilance banaka – istaknula je Marina Puljiz, članica Uprave Partner banke.

Kako su se promijenili apetiti, kako onih koji trebaju kredite pa posljedično i banaka, kreditori su se morali prilagoditi onome što imaju. Odnosno, morali su prilagoditi svoje proizvode. Iako su poostrili kriterije, ipak su morali naći načina kako i dalje plasirati nove kredite jer to im je ipak osnovna djelatnost. Banka je u tom smislu razvila proizvode s fleksibilnim uvjetima i s više mogućnosti tako da klijent može izabrati proizvod primjereniji njegovim potrebama, naveli su iz Privredne banke Zagreb.

• Zbog krize dio klijenata ne može vraćati kredite ugovorenim dinamikom te smo uveli različite oblike reprograma, restrukturiranja, počeka i sl. kako bismo im olakšali otplatu, te proizvode osiguravajući kuća koji klijentima nude zaštitu u slučaju gubitka posla, bolovanja ili nezgode. U svoju smo ponudu uvrstili i stambene kredite uz posebno povoljne uvjete za mlade. Također se kreditna ponuda posebno prilagođava novim trendovima i potrebama kao što su na primjer održivi razvoj i ekologija te sve više i specifičnijim segmentima klijenata. I dalje ćemo se zauzimati za razborito zaduživanje klijenata, u skladu s njihovim financijskim mogućnostima, smanjujući rizike kojima bi i klijenti i banka u slučaju poremećaja kreditne sposobnosti mogli biti izloženi. Svjesni smo da trenutačna gospodarska situacija povećava neizvjesnost koja utječe na sigurnost radnih mjesta, investicijsku klimu, konkurentnost poduzeća. Sve se to izravno odražava i na dinamiku pojave novih projekata na tržištu, kao i na potražnju za kreditima. I u idućem razdoblju naglasak će biti na jačanju naše pozicije kao pružatelja financijskih usluga koji je u potpunosti usredotočen na klijenta – poručili su iz Privredne banke Zagreb.

Pozitivni pristup Bankari savjetuju svim poduzetnicima pozitivan pristup i razmišljanje na način da je hrvatsko tržište sada tržište od pola milijarde stanovnika. – Jedino takav pozitivan pristup omogućit će poduzetnicima ne samo da opstanu na tržištu nego da iskoriste navedenu priliku za širenje i rast. Tako i mi ne promatramo samo Hrvatsku kao svoje tržište nego promatramo širu sliku i svjesni smo da su potencijali koji se otvaraju poduzećima, a samim time i bankama, mogli bismo reći neograničeni – rekao je Ivo Bilić, predsjednik Uprave Kentbanka.

Nešto drugačiji pogled na cijelo stanje u Hrvatskoj ima čelni čovjek OTP banke Balázs Békeffy. Smatra da je pojam ‘kriza’ pogrešno interpretiran u smislu da je povezana samo s kretanjima BDP-a. – Pad ili rast BDP-a od 0,5 posto pokazuje fazu stagnacije, a Hrvatska je u toj fazi već nekoliko posljednjih kvartala, nasuprot drugim zemljama Europske unije ili Sjedinjenim Državama, čija gospodarstva u posljednje četiri godine rastu – smatra Békeffy.

Naglašava da su prije 2008. pogrešno pretpostavljali da su likvidnost i rast neograničeni, pa čak i ako postoji zastoj u rastu, da će likvidnost ostati nepromijenjena. – Bili smo u krivu. Nažalost, gospodarstvo je pogrešno reagiralo i unatoč višku likvidnosti koji su osigurali regulatori, banke su postale osjetljive na rizik, a klijenti oprezniji, spremniji čuvati tri posto u banci nego riskirati šest posto – objasnio je Békeffy.

Privlačna alternativa Ono što od bankara sada svi očekuju je da malo olabave svoje kriterije. No to će se teško dogoditi. – Da sada promijenimo kriterije i pristup sagledavanju rizika, napravili bismo istu pogrešku kao i prije 2008., a to bi značilo da nismo ništa naučili. Klijente koje smo prije dvije ili tri godine odbili, odbili bismo i danas, a oni koje smo tada poduprli i danas bi dobili našu potporu. To je razlog zbog kojega stalno povećavamo svoj tržišni udio u kreditiranju.

Tomislav Krpan, prokurist i glavni tajnik SG-a Splitske banke: – Većina poduzetnika i dalje je ponajviše orijentirana na domaći tržište, na što upućuje iznimno nizak udio robnog izvoza u BDP-u. Istodobno domaća potražnja i dalje bilježi velike slabosti.