Najbolje banke

U poprilično tvrdim tržišnim odnosima, odnosno, možda blaže rečeno, teškim uvjetima, dio banaka ostvarilo je solidne rezultate, pogotovo zato što na hrvatskom bankarskom tržištu devet banaka drži više od 90 posto ukupne imovine. Zamolili smo Hrvatsku narodnu banku da nam za potrebe ovog priloga udijeli neke podatke koji izlaze iz redovitih, onih koji se inače objavljaju. Zamolili smo je, primjerice, podatke o tome koja je banka prošle godine i u dosadašnjem dijelu godine imala najviše novoplasiranih kredita za pravne osobe, bez navođenja točnog broja, ili koja je banka imala najviše online transakcija (internetskim bankarstvom), također bez navođenja egzaktnih podataka. Naime, HNB ionako dobiva te podatke od banaka i uključuje ih u svoja izvješća. Nažalost, dobili smo odgovor da su podaci koje tražimo nestandardna kategorizacija kreditnih institucija, koja nije predmet službene objave Hrvatske narodne banke, zbog čega ne mogu udovoljiti našem zahtjevu, stoga smo, upotrijebivši standardnu kategorizaciju kreditnih institucija, obradili podatke i svrstali banke prema određenim kategorijama.

Dva najvažnija podatka za svakog bankara, ali i za njihove sadašnje i buduće klijente jer pokazuju stabilnost, svakako su dobit i rast imovine. U obzir smo uzeli i stopu ukupnoga kapitala banke, odnosno jamstvenoga kapitala, ključnoga za poslovanje svake banke. To je temelj osiguranja obveza prema njezinim vjerovnicima; što je veći, to je bolji. Također, nismo promatrali koja banka ima najveću ukupnu imovinu ili najveću dobit jer već godinama te položaje drže iste banke, svima je dobro poznato koje. Tu i tamo dogodi se da zamijene mjesta, no ona su s obzirom na njihovu veličinu gotovo zacemtirana. Odlučili smo zato promatrati svojevrstnu standardnu kategorizaciju kreditnih institucija, kako kaže HNB, ali malo drugačije, komu je najviše rasla dobit u relativnim iznosima. Bez obzira na to što je dobit godine prije bila mala, sto posto rasta nečega jest sto posto rasta. U toj kategoriji najveći rast dobiti prije oporezivanja u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježila je Banka splitsko-dalmatinska, na čijem čelu je Ivo Krolo.

Na kraju ožujka ta je banka imala bruto dobit od 256.000 kuna. Iako se taj iznos bankarske pojmove može smatrati malim, to je rast od 980 posto. Godinu prije imala je dobit od 24.000 kuna. Riječ je o banci s 0,12 posto tržišnog udjela s imovinom od 476 milijuna kuna. Da, riječ je o iznosu koji velike banke mogu gotovo same plasirati u jednom kreditu, ali treba odati priznanje malima. Kad bismo ovu banku promatrali u kontekstu rasta, Ivo Krolo, predsjednik uprave banke Splitsko-dalmatinske, može biti zadovoljan što je banka koju vodi u prvom ovogodišnjem tro-mjesečju ostvarila najveći rast dobiti u relativnim iznosima. Iznosila je 980 posto.

Čelno mjesto na toj ljestvici ima Štedbanka čiji je predsjednik Uprave početkom godine postao Constantin Cesnovar, koji je šesnaest godina radio u Hypo banci kao direktor riznice i prokurist. Stupa je ukupnoga kapitala te banke 37,9 posto. Iako najveću tu stopu među bankama ima Tesla štedna banka, ona je isključena s popisa jer zapravo ne radi. Na drugom je mjestu Hypo Alpe-Adria banka, koju vodi Tea Martinčić, sa stopom od vrlo visokih 31,19 posto, a slijedi najveća banka na tržištu – Zagrebačka banka, na čelu s predsjednikom Uprave Miljenkom Živaljićem, sa stopom od 26,5 posto.

Neki su nastavili s optimističnim smjerom od prošle godine. Tako je SG – Splitska banka lani imala najveći rast dobiti u relativnim iznosima. Možda 2095 posto zvuči pretjerano, no prošlu godinu ta je banka zaključila s dobiti prije oporezivanja od 249 milijuna kuna. Godinu prije ta je dobit bila malo viša od 11 milijuna kuna. Ta je banka prema kriteriju najvećeg rasta dobiti u apsolutnim bila na drugome mjestu, a Zagrebačka banka lani je bila prva. Dobit te banke bila je 1,14 milijardi kuna, što je čak za 901 milijun više nego godinu prije. Najveći lanjski rast imovine zabilježila je Kentbanka, za 32 posto višu nego godinu prije. A najveću adekvatnost kapitala na kraju prosinca prošle godine i na kraju ožujka ove godine imale su dvije banke – Štedbanka i Hypo banka.

U najnovijem Biltenu HNB-a stoji kako je monetarna politika i nadalje bila ekspanzivno usmjereni te je HNB, podupirući visoku primarnu likvidnost, nastajao njome pridonijeti niskim kamatnim stopama na domaćem novčanom tržištu. Unatoč tome kreditna aktivnost banaka prema domaćim sektorima ostala je potisnuta pa se na godišnjoj razini bilježi pad kreditiranja poduzeća i stanovništva. Plasmani kreditnih institucija domaćim sektorima (bez sektora države) u travnju su se, isključujući utjecaj tečaja, povećali za 0,1 posto. Pritom je zabilježen porast potraživanja kreditnih institucija od ostalih financijskih institucija, što se posebno odnosilo na vlasnički povezana društva za lizing i na osiguravajuća društva.

Krediti stanovništvu također su malo porasli zahvaljujući rastu kratkoročnih nenamjenskih, dok su se plasmani poduzećima smanjili zbog ponovnog razduživanja javnih poduzeća. Promatra li se na godišnjoj razini, slabljenje kreditne aktivnosti lagano se intenziviralo, pri čemu je potkraj travnja za plasmane stanovništva zabilježen godišnji pad od 1,8 posto, za plasmane poduzećima četiri posto, a za ukupne plasmane −2,6 posto.

Posljednje agregirano izvješće regulatora odnosi se na početak godine do kraja ožujka i pokazuje da je vrijednost ukupnih kredita iznosila 259,6 milijardi kuna, što je ipak za 1,8 milijardi kuna više nego na početku godine. Najveći dio odnosi se na kredite građanima, koji čine ukupno 118 milijardi kuna, od čega se većina odnosi na stambene kredite čija je vrijednost 59,55 milijardi kuna. Ukupno su depoziti na kraju ožujka iznosili 292,86 milijardi kuna. Naravno, većina se odnosi na oročene depozite, koji su iznosili 208 milijardi kuna. Banke u ovom trenutku imaju, ukupno 33 milijarde kuna više u depozitima nego u kreditima, stoga je, promatra li se samo taj jednostavni podatak, jasno koliko bi još mogle plasirati novca u kreditima.

Samo građani u depozitima imaju 144 milijarde kuna, a ukupni plasman kredita stanovništvu iznosi, podsjetimo još jedanput na podatak od prije nekoliko redaka, 118 milijardi. Dakle, građani u bankama imaju 22 posto više novca nego što su od njih dobili. Naravno da je cijeli taj sustav mnogo kompliciraniji, no i dalje stoji da stanovništvo ima 26 milijardi kuna više u depozitima nego u kreditima. Dakle, banke i dalje zarađuju. I dobro je što zarađuju jer to dokazuje da znaju raditi svoj posao. Međutim, mnogi im zamjeraju manjak kreditne aktivnosti, odnosno neprihvaćanje više rizika. I tu su sada problemi. Banka bi, kažu svi bankari, naravno, htjela dati kredit jer, u krajnjoj liniji, to joj je posao. Ali, kažu, nema dobrih projekata ni kolateralu. Oni koji traže kredit pak tvrde da bankari jednostavno ne daju kredit, odnosno dat će ga ako založite sve što imate. To je sada pat-požicija iz koje se nećemo izvući dokle god se ne popravi stanje gospodarstva i dokle god malo jači optimizam ne zavlada u glavama i jednih i drugih.