Energetska budućnost

Plomin u fazi gradnje podiže BDP za 0,5 posto. Samo jedan projekt! Ako išta možemo učiniti, onda možemo podignuti razinu BDP-a na stopa rasta od dva, tri, četiri posto. Međutim, to se nikad neće dogoditi bez industrije i energetskog sektora. Poručio je to ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na Liderovoj četvrtoj konferenciji o energetskoj budućnosti ‘Kako se uključiti u energetski razvoj Hrvatske’ koja se održala prošlu srijedu u zagrebačkom Hypo centru.

To je i zaključak cijele konferencije: energetski sektor bit će pokretač investicija, a Hrvatska je na pravom putu da postane regionalno energetsko čvorište. Mogla se izvući i poruka da se ništa od toga neće dogoditi bez dosljednosti, planova i strategije. Vrdoljak je rezimirao projekte pokrenute u posljednje dvije godine posebno izdvojivši potencijale istraživanja i eksploatacije plina i nafte na moru i kopnu te modela prema kojem je projekt napravljen i zbog kojeg nas hvale i druge države. Istaknuo je i potencijal HEP-a, koji je u nekoliko mjeseci preuzeo pet posto slovenskog tržišta, ali i poručio da treba biti brži i učinkovitiji u osvajanju novih tržišta te obnovljivih izvora energije koji su prepoznati i imaju smisla za hrvatsko zapošljavanje. Ministar se osvrnuo i na otpore projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina naglasivši da se danas Jadran čuva više nego ikad prije te da će se domaćom proizvodnjom sačuvati desetak tisuća radnih mjesta i otvoriti nova u raznim strukama.

Ako nemamo domaću proizvodnju plina i nafte, ugasit ćemo Petrokemiju. Ugasit ćemo tisuće radnih mjesta, rafinerije. Ugasili smo već Dioki i Dinu zbog cijene plina. Tko god misli nešto veliko napraviti za svoju zemlju, mora računati na batine. Nećemo dopustiti da nas zaustave. Ako treba, primit ćemo i batine, ali napravit ćemo hrvatsku energetiku onakvom kakvom je društvo zaslužuje – poručio je Vrdoljak, dodavši da to treba biti konačan cilj od kojeg politika neće odustati.

O aktualnim energetskim projektima govorio je i Ivan Getaldić iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). Naveo je kako je u njihov registar uneseno 238 projekta vrijednih pedeset milijardi kuna, s time da je u provedbi 128 projekata ukupne vrijednosti od oko sedam milijardi kuna. Planirane investicije za 2015. za četrdeset su posto veće u odnosu na 2014. Trenutačno je jedan projekt proglašen strateškim, Plomin, a LNG terminal, BE-TO Sisak i BE-TO Osijek su na popisu. I Getaldić je optimističan. Hrvatska, kaže, ima svjetlu budućnost u energetici te se očekuje da će se idućih godina povećati ukupna vrijednost ulaganja i da će energetski sektor biti njihov pokretač. Da je Hrvatska na pravom putu i da su planovi koje provodi u skladu s europskom politikom, potvrdio je i Adrian Del Maestro iz konzultantske kuće Strategy&. On smatra da će Hrvatska morati uravnotežiti svoju stratešku namjeru da privuče ulaganja u energetiku s ublažavanjem štetna utjecaja na okoliš. Poručio je i da treba osigurati stabilan i transparentan regulatorni okvir za poticanje investicija i konkurentnosti u energetskom sektoru.

Loše vodimo računa o vremenu, vlade se stalno mijenjaju, kao i čelnici državnih tvrtki, pa uvijek krećemo ispočetka. U energetskom sektoru ne planira se iz dana dan ni iz godine u godinu, treba gledati daleko u budućnost. Zato su u tom sektoru ključni planiranje i strategija, rekao je ekonomist Žarko Primorac.

Nakon domaćih energetske scene fokus se prebacio na regionalnu, pa smo tako od mnogih stručnjaka iz sektora nafta, plina, električne energije i obnovljivih izvora mogli čuti planove u regiji i probleme na koje nailaze, trendove te predviđanja. Pritom je plin izdvojen kao energet budućnosti. Globalno tržište prirodnog plina ima budućnost, i to prilično perspektivnu. Predviđa se da će proizvodnja rasti prema stopi od 1,9 posto do 2020. – dio je iz analize Dejana Ljuštine iz konzultantske kuće PwC. Izdvojio je i glavne trendove na tržištu plina: vezanje na ‘hub’ cijene i konvergencija u pojedinim ‘hubovima’, LNG kao sredstvo za ograničenje plina kroz plinovod te pojava novih dobavljača, zatim sigurnost opskrbe, dodatna ulaganja u interkonekciju i formiranje cijene za krajnje korisnike. Analizirao je i regiju, ponajprije Sloveniju, BiH, Srbiju i Mađarsku, te upozorio na to da je velika ovisnost o uvozu i jednom dobavljaču čine nestabilnom; uvozno je orijentirana i postoje ograničenja u razvoju regionalnog tržišta.

Plinski igrači svakako se vide u regiji. Primjerice, Ivana Ivančić iz Podzemnog skladišta plina (PPD) istaknula je da je PPD za razliku od skladišnog biznisa u Europi uspio prodati sve skladišne kapacitete i sad se priprema za sljedeće regulacijsko razdoblje, od 2017. do 2020, a svoje mjesto vidi i u regiji, kao i RWE. Zoran Miliša iz RWE-a, tvrtke koja je nedavno ušla u segment plina u Hrvatskoj, smatra da će se također konsolidirati plinski biznis. Naime, u ovom je trenutku 35 distributivnih područja u Hrvatskoj, što je neodrživo.

Konsolidirat će se na tri do četiri igrača. To nije lagano napraviti zbog vlasničke strukture i raspetljavanje neće ići brzo. Bit ćemo spremni za taj početak i jedan od igrača koji će to poduprijeti – poručio je Miliša, naglasivši također da je budućnost energetskih tvrtki pružanje više komunalnih usluga (engl. multi-utility). Budućnost su svakako i obnovljivi izvori energije, koje čekaju promjene u regulatornom okviru.

Građanima koji imaju svoje solarno kolektore ili se koriste sličnim vrstama obnovljive energije bit će omogućen otkup viška iste energije koji proizvedu, pri čemu zakon kaže da energiju moraju prodati svom dobavljaču, i to po cijeni 20 posto nižoj od kupovne – tako je Andreja Brajko iz Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) predstavila posljednje izmjene zakona kojim se određuje cijena i proizvodnja iz obnovljivih izvora.

Ljubomir Majdandžić iz Udruge za sunčevu energiju, pionir u obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, nikako ne vjeruje da je takav zakon dobra ideja. Nove izmjene zakona neće pomoći prosječnom potrošaču, nego samo nekoliko velikih igrača – oštro je konstatirao Majdandžić.

Slično misli Željko Koščak iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS). Tvrdi da ne možemo ići dalje dok zakoni o tržištu električne energije i oni o obnovljivoj energiji ne budu usklađeni. Ipak, malo je optimističniji kad je riječ o budućnosti i nada se da Hrvatska zadovoljava sve uvjete da jednom počne iskorištavati sto posto obnovljivih izvora.