Home / Biznis i politika / Panel ‘Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima urbanog razvoja’

Panel ‘Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima urbanog razvoja’

Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima urbanog razvoja, bila je tema panela na kojem su sudjelovali Jelena Ricov, pročelnica Ureda za programe i projekte EU Grada Zagreba, Željko Turk, gradonačelnik grada Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, Saša Drezgić, docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, i Tomislav Panenić, načelnik općine Tompojevci.

Raspravom je moderirala Vesna Trnokop Tanta, voditeljica usluga za javni sektor u PwC-u Hrvatska, koja je na početku predstavila rezultate ankete prema kojoj 92 posto ispitanika smatra da projekti urbanog razvoja donose pozitivne iskorake. Oko 70 posto smatra ih da su dobro upoznati s problematikom, a gotovo 60 posto drži da se njihov grad razvija u smjeru ‘pametnoga’ grada. Više od 64 posto drži da EU nudi dovoljno sredstava za urbani razvoj.

Na pitanje prepoznaju li gradovi prilike koje im se pružaju Turk je odgovorio da itekako prepoznaju, ali pod pomalom šokantnim uvjetima. Naime, prema njegovim riječima, proračuni gradova Vladinom izmjenom Zakona o porezu na dohodak smanjeni su od sedam do 10 posto bruto i sada lokalne samouprave balansiraju između tih gubitaka i sredstava koje se nude putem projekata i natječaja.

Fondovi EU sad se nameću kao potreba o kojoj nema rasprave. Problem je što smo već dvije godine u Uniji, a natječaji vezani uz gradove tek sad kreću. Jako kasnimo i curi nam vrijeme – istaknuo je Turk, dodavši da je strateško planiranje bitno jer ako ga nema, nema ni napretka u idućih pet do šest godina. Kao dobre projekte istaknuo je infrastrukturne te projekte u vodnom gospodarstvu.

Ricov je podrobnije objasnila kako u Zagrebu rade na projektima urbanog razvoja, istaknuvši da postoji veliki interes privatnog sektora za apliciranje na zajedničke projekte. Brojni projekti na kojima rade u Gradu mogu se nazvati pametnima i upravo su u procesu pripreme. Panenić je dodao da manje upravne jedinice imaju olakšan posao u odnosu na velike jer se jasno zna što su prioriteti. Upravo je projekt navodnjavanja u općini Tompojevci i Lovas nagrađen kao najbolji. – U projekt smo krenuli da manji sustavi prihvate praksu navodnjavanja, da probudimo svijest o tome. Kad smo zapeli za tu ideju, nismo odustajali, stvorili smo partnerstvo koje je to moglo provesti. Riječ je o javnom projektu na privatnim posjedima, onda znate koliko je tu rada trebalo – izjavio je Panenić i dodao da nije bitno samo povući sredstva, već ih i pametno upotrijebiti.

Saša Drezgić izjavio je da akademski zajednica na sve probleme gleda odozgo pa vidi pogreške i središnje države i lokalne samouprave, kojih ima dosta. – Pokrenuli smo proces certifikacije koji potvrđuju da je samouprava na vrlo visokoj razini, nešto kao plava zastava u plaže. Trenutačno imamo samo tri takve konkurentne samouprave, što je jako malo i željeli bismo da ih se uključi više – istaknuo je Drezgić, naglasivši da je pri dobivanju sredstava EU bitno zadovoljiti zahtjev da budu upotrijebljena svrsishodno, odnosno da se zaista sagradi infrastruktura koja koristi zajednici. Ispričao je da u praksi nailaze na šokantne primjere, primjerice da mnogo samouprava nema ni 50 tisuća kuna za neki strateški dokument bez kojeg nema ništa od apliciranja na fondove.