Čak 165 općina i gradova nema nijedan proračunski dokument na webu. Istraživanje Instituta za javne financije otkriva najveći problem s općinama – gotovo šezdeset posto njih ima jedan ili nema nijedan dokument na webu. Trebalo bi razmisliti o spajanju takvih jedinica lokalne samouprave.
Jedna jedina od 428 općina u Hrvatskoj ima potpuno otvoren proračun. Institut za javne financije objavio je u srijedu izvještaj o otvorenosti proračuna županija, gradova i općina u kojim su prvi put obuhvaćene sve općine. U istraživanju je promatrao jesu li jedinice lokalne samouprave na svojim internetskim stranicama objavile dokumente o godišnjem izvršenju proračuna za 2013., polugodišnje izvršenje proračuna za 2014., prijedlog proračuna, izglasani proračun te proračun za građane za 2015. Razina otvorenosti mjerila se ocjenama od nula do pet. Najviše je ocjene dobilo pet županija, petnaest gradova i samo jedna općina – Viškovo. Upravo to izvješće otkriva da najviše problema ima s općinama, kojih je gotovo šezdeset posto dobilo ocjenu nula ili jedan.
Iz rezultata istraživanja može se pretpostaviti da dijelu lokalnih jedinica nedostaju administrativni i financijski kapaciteti, no da bi se točno utvrdilo koje su to lokalne jedinice i kako riješiti problem premalih kapaciteta, potrebno ih je detaljno i sustavno analizirati. Problem premalih kapaciteta može se riješiti smanjenjem broja lokalnih jedinica, ali i npr. omogućavanjem lokalnim jedinicama da zajedno pružaju neke javne usluge i slično.
Iako je u zakonu propisana obveza objava tih dokumenata, kazne se ne spominju. Takve jedinice i odgovorne osobe trebalo bi kažnjavati. S time se načelno slažu i predstavnici jedinica lokalne samouprave, ističući da upravo je to prvi korak prema transparentnosti javne uprave.
Veoma je važno da svi temeljni dokumenti i njihova razrada budu javno objavljeni kako bi svi zainteresirani imali pristup informaciji. S obzirom na razlike u razini informatičke pismenosti, a s obzirom na to da u odlučivanje želimo uključiti što više građana, ne smijemo zanemariti druge oblike komuniciranja kao što su izravni susreti s građanima i tiskani materijali.
Posebne pohvale dobivene su za stvari koje su u svijetu uobičajene, kao što su interaktivni proračun i mogućnost da ga građani sami kreiraju. To je još jedno istraživanje koje pokazuje da Hrvatska kaska u informatičkoj prilagodbi, a iako mnogi smatraju da se tako stvaraju nova opterećenja, u Zadarskoj županiji misle suprotno. Taj način objave ne smije biti dodatno opterećenje za naše zaposlenike, nego naprotiv, olakšava rad i osigurava kvalitetniji dijalog s građanima.
Kvaliteta i odgovornost u poslu koji obavljamo, a osobito to vrijedi za nas dužnosnike koje su građani obvezali svojim glasom na izborima, zadaća je koju smo prihvatili i koju moramo izvršavati najbolje što možemo.