Obrasce za isplatne liste poduzetnici smiju prilagođavati

Poduzetniku nije bilo jasno treba li od 1. srpnja popunjavati obrasce koji su sastavni dio Pravilnika ili pak služe kao ogledni primjer. Obrasci su i obveza i ogledni primjer.

Pravilnik o sadržaju plaće, naknade plaće ili otpremnine stupa na snagu 1. srpnja (NN 32/15), a do tada su poslodavci dužni svoje obračunske isprave uskladiti s njim. Javio nam se poduzetnik kojemu baš nisu jasne odredbe tog pravilnika, a vjerujemo da ih ima još koji su zbunjeni njegovim odredbama, pa je ovo prilika da ih rastumačimo.

Najprije kažimo da se za tumačenje ne treba obraćati Poreznoj upravi, kao što je učinio naš čitatelj, jer su nam tamo rekli da je Pravilnik radilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i to je prava adresa za pomoć u vezi s tim problemom. No ujedno upućujemo i kritiku Poreznoj upravi zato što do danas nije odgovorila na njegov upit i uputila ga kao što je nas i da se nije nama obratio, možda do 1. srpnja ne bi ni uskladio isplatne liste u svom poduzeću.

Prva su nedoumica obrasci IP1, NP1, IO1 i IO2, koji su sastavni dio Pravilnika (čl. 9.), ali nije jasno moraju li se obvezno popunjavati ili služe kao ogledni primjer. Logika kaže da su obvezi, ali poduzetnike buni činjenica da neki elementi u Pravilniku nisu u tim obrascima.

Primjerice, poduzetnik kaže da u Pravilniku (čl. 3., st. 13.) piše ‘datum određen za isplatu plaće’ i odnosi se na jednu stavku (isplatu plaće), no u obrascu IP1 traže se datumi za pet stavki (neto isplaćena plaća, dva stupa mirovinskog osiguranja, predujam poreza i prireza, vrsta i iznos obustave). Što da u tom slučaju radi tvrtka, odnosno kako riješiti nesuglasicu između Pravilnika i obrazaca, pita naš čitatelj. Još je jedan primjer u čl. 3., st. 4. Pravilnika u kojem piše ‘sati neopravdanog izostanka radnika krvnjom radnika’. U obrascu IP1 toga nema, ali se nalazi u NP1.

Zato je pitanje moraju li isplatne liste biti uskladene s onim što piše u Pravilniku ili prema obrascima i kako se može riješiti nesuglasje između Pravilnika i obrazaca.

U Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrđuju našu pretpostavku da je popunjavanje obrazaca obvezno kod predavanja isplatnih lista, pri čemu poslodavci te obrasce mogu prilagoditi, odnosno proširiti sadržajem podataka koje oni vode, a nisu navedeni u obrascima. Znači, obrasci nisu sveto pismo i mogu se mijenjati, tj. kako kažu u Ministarstvu, prilagođavati se. To znači da je i nedoumica u vezi s rubrikom ‘datum određen za isplatu plaće’ u Pravilniku riješena jer poduzetnik popunjava pet elemenata koji su navedeni u obrascu ili čak više njih.

Tako bi, primjerice, u slučaju kada se radniku plaća obustavlja prema više osnova, poslodavac mogao, umjesto jedne rubrike ‘vrsta i iznos obustave’, kreirati i više takvih rubrika kako bi mogao obustave kojih je više evidentirati svaku zasebno. Isto se odnosi i na sve ostale podatke za vođenje kojih bi poslodavac obrazac mogao prilagoditi, odnosno proširiti – poručuju iz Ministarstva.

Mora se priznati da je Pravilnik dosta nezgrapno sročen i prema onome što smo pročitali, morao bi se vjerojatno i neki pravnik udubiti u tu materiju kako bi se obveze prema državi ispoštovale.

Zato bismo apelirali na zaposlene u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da nađu način na koji bi popravili te nedostatke Pravilnika jer će sigurno još biti onih u nedoumici. Isto tako, sigurno će biti i onih koji će u početku grijesiti, pa bi bilo dobro da im se u prvih nekoliko mjeseci objasni gdje to grijše.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava objasnili su kako riješiti problem (ne)isplate dijela plaće zbog neopravdanog izostanka. Podaci o satima neopravdanog izostanka radnika sadržajno nisu dio obračuna isplaćene plaće. Naime, za razdoblje kad radnik nije dolazio na posao poslodavac mu može isplatiti plaću (ako mu oprosti izostanak) kao da neopravdan izostanka nije bilo ili ga pak kazniti.

Ako je izostanak ipak priznato kao radnikov rad, iskazat će ga samo u okviru isplaćene plaće. Međutim, ako mu to neće priznati i neće isplatiti plaću u cijelosti (neće mu isplatiti razdoblje neopravdanog izostanka), radniku može izdati dva obračuna (obračun isplaćene plaće i obračun neisplaćene plaće), ali isto tako može u rubriku ‘napomene’ u obrascu isplaćene plaće upisati da je radnik neopravdano izostao s posla.