Panel ‘Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima istraživanja, razvoja i inovacija’

Sudionici četvrtog panela Liderove i PwCove konferencije o fondovima EU naziva ‘Kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima istraživanja, razvoja i inovacija’ raspravljali su o važnosti inovacija, njihovom nedostatku u Hrvatskoj te povećanoj potrebi za stjecanjem novih znanja i vještina.

Tako Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssonova Nikole Tesle, smatra da je u Hrvatskoj nedovoljno pozornosti dano ulaganju u razvoj i inovacije te smatra da upravo u tome leži šansa za biti konkurentan na globalnom tržištu.

– Kao što postoji strategija EU, tako mora postojati strategija država kao i kompanija. Pravilan razvoj tehnologija i inovacija, znači ono što je pod okriljem IT tehnologije, treba kvalitetno transformirati život pojedinca te pridonijeti sveopćem napretku kvalitete naših života. To je razlog zbog kojeg treba ulagati u razvoj inovacija. Isto tako mora se surađivati sa sveučilištima. Nikola Tesla tako već ima dugogodišnju uspješnu suradnju sa zagrebačkim FER-om, kao i split-skim FESB-om, što je rezultiralo nizom uspješnih projekata – elaborirala je važnost inovacija Kovačević.

Što se tiče fondova EU direktor Altproa Zvonimir Viduka upozorio je da nisu svi poduzetnici jednako sposobni niti su dovoljno obrazovani o problemu kako bi mogli na najbolji mogući način iskoristiti velike mogućnosti koje europski fondovi pružaju domaćim poduzetnicima.

– Ključ svega je razraditi projekt i pripremiti ga za konkretnoga kupca. Znači, konkretan proizvod za konkretnoga kupca. To je formula za uspjeh na tom famoznom svjetskom tržištu.

No stvarno se bojim jesu li domaći poduzetnici i inovatori dovoljno organizirani za takav pothvat – rekao je Viduka.

Slično razmišlja i Ivana Podnar Žarko, izvanredna profesorica Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

– Ako i napravite inovaciju i razvijete je, bez detaljnog plana prezentacije nećete imati nikakvog uspjeha. Plan i organiziranost moraju biti prioritet – tvrdi Podnar Žarko te dodaje da se njezin fakultet ponajviše bavi stvaranjem novih proizvoda, a ne primjenom već temeljnih saznanja.

Na pitanje zašto Hrvatska toliko zaostaje u povezanosti znanosti i tehnologije za anglosaksonskim svijetom odgovor je pokušao dati Stipe Orešković, redoviti profesor s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

– Hrvatska industrija izdvaja 0,4% za istraživanje i razvoj, a prosjek je industrije EU četiri posto. Ljude treba educirati da traže rješenje problema, onako kako to čine u inozemstvu. Treba identificirati one koji su to već sposobni učiniti te kulturu rješavanja problema povezati s industrijom. Taj nedostatak organizacijske kulture najveći je nedostatak ove zemlje – zaključio je Orešković te na kraju dodao kako čovjek bez osobnog iskustva u nekom sektoru ne može biti konzultant u njemu.

Kada je govorio o statusu svoje tvrtke na domaćem tržištu, direktor Tehnixa Đuro Horvat pričao je s ogorčenjem u glasu, ali kada je dao savjet onima koji se žele baviti investicijama i koji žele potraživati sredstva iz europskih fondova, bio je savršeno jasan.

– Sve se treba vrtjeti oko proizvoda. Nikako ne smijete težiti nečemu što ne možete ostvariti. Isto tako ne ulazite u projekte ako vam je na pamet samo zarada, morate voljeti ono što radite, tada će doći i financijski rezultati – zaključio je Horvat.

Na panelu su iznesene i mogućnosti financiranja IRI projekata iz domaćih i izvora EU te najavljeni relevantni natječaji.