Deprecijacija je vražja stvar

Malo ne pomaže izvoznicima pa onda malo pomaže. Prošlog je tjedna guverner Boris Vujčić zaključio da ne postoji izravna veza između rasta izvoza i kretanja tečaja i uvjeravao javnost da bi deprecijacija kune djelovala prorecesijski. Ovog tjedna mijenja ploču. Doduše, sad je riječ o slabljenju eura, pa kad kuna, prateći euro, oslabi prema drugim valutama, to za Vujčića znači da je domaća ekonomija postala konkurentnija na ostalim tržištima. Dakle, deprecijacija kune ne povećava konkurentnost, a deprecijacija eura povećava (i) hrvatsku konkurentnost. Jasno je da bi slabljenje kune prouzročilo dramatične promjene na poslovnoj sceni i u svakodnevnom životu kreditno opterećenih građana i gospodarstva. No Hrvatska i njezino gospodarstvo trebaju upravo promjene, a ne stagnaciju. Promjene bi trebale biti usmjerene prema ohrabivanju poduzetništva nauštrb državnih monopola. Već i lagani zaokret od ziheraškog eurskog sidra pokazao bi poduzetnicima što je prava državna strategija i ojačao izvoznički pokret. Samo, nije dovoljno utvrditi svakog dana novu tečajnu listu. Ono čime guvernerov imenjak, financeministar Lalovac prijeti bankarima u vezi sa švicarcem trebalo bi napraviti za sve kredite s valutnom klauzulom, za poduzetnike i građane. No nema nikoga tko bi predložio inteligentni i cjepljiv paket mjera. Primjerice, godinu dana moratorija na otplatu svih kredita. Vjerovnici bi to sigurno preživjeli, samo kad bi ih država na pravi način pripremila. A Hrvatska bi u tom razdoblju dobila nužan ‘time-out’ za veliku izvoznu ofenzivu i pokretanje ciklusa rasta. O. K., možda ovo nije izvodljivo, ali guverner uporno odbija i razmišljanje koji bi ga odvelo od za njega najkomotnije pozicije eurskog sidra.

Mijenja se turistička slika Hrvatske. Slobodna Dalmacija izvještava da se ovog ljeta otvara 25 novih ili temeljito obnovljenih hotela. I nije to tek puko dodavanje smještajnih kapaciteta, nego se diže turistička kategorija. Hoteli su luksuzniji, pa ostvaruju veću zaradu, a otvaraju se i dodatni sadržaji koji bi trebali nabijati tzv. izvanpansionsku potrošnju. Sve zajedno, riječ je o ulaganjima od oko četiri milijarde kuna. To je dobra vijest. No možemo sve gledati i iz drugog kuta. Riječ je o kešu koji nakon prodaje TDR-a u čarapi drže Ante Vlahović i njegovo Adrisovo društvo.

I ja sam iskoristio produljeni vikend za punjenje baterija; i za prvu ovosezonsku turističku inspekciju. Vrijeme iz snova mami-lo je na uživanju. Društvo je bilo dobro, nebo vedro, a more toplo. Čini se da nam se na početku, na veselje turističkog ministra Lorenca, smješi godina rasta. No pokazao je taj prvi ljetni vikend i turističko naličje. Velik dio ugostiteljskih objekata na plažama još je zatvoren, a vrata još nisu otvorili ni svi kafići. Nimalo dobra reklama za velik broj pristiglih gostiju. Lako za domaće, ali pred strancima se nismo proslavili. I kao da još nije zaživio program ‘Hrvatska 365’ za produljenje sezone. Nije dovoljno prezentirati…

Godina je dana otkad je Vrhovni sud potvrdio prvu presudu za ratno profiterstvo. Naravno, riječ je o ‘slučaju Sanader’. Bivši premijer tako guli pravomoćnih 8,5 godina za primanje mita od Molova šefa Zsolta Hernádija i za primanje provizije od Hypo banke sredinom 90-ih. Dok Ivo iz Remetinca redovito ide na ostatak suđenja u drugim slučajevima, Uskok je zaskočio i njegova dosad nedodirljivog ministra Božidara Kalmetu. Dok se čeka potvrda optužnice, zadarski HDZ s pomoću središnjice u Zagrebu već traži zamjenu.

Za kraj eto još malo turizma zaogrnutog biznisom. Zagorkina ‘Grička vještica’ napokon će se preseliti na ekrane. Taj veliki kulturni, ali još veći poslovni pothvat u suradnji s Jadran filmom realizirat će producentska kuća Fremantle, koja je kod nas najpoznatija po formatu ‘X Factor’. Novinari su odmah povukli usporedbu: hrvatski ‘Harry Potter’ i zagrebačka ‘Igra prijestolja’. Možda je to malo pretjerano, ali projekt bi zaista mogao lansirati Zagreb za bar jednu oktavu više na turističkoj karti svijeta. No zato neće biti dovoljna producentska logistika. Zagreb se od početka mora uključiti smišljenom strategijom. Možda da umjesto pukog bacanja novca u producentski bunar sudjeluje u dijelu troškova za one lokacije na kojima će i nakon snimanja zarađivati od turizma. Kao što već godinama Novi Zeland zarađuje od turista koji još dolaze na poprište snimanja ‘Gospodara prstenova’.