Himper 5 – adresa s najviše menadžera

O d tisuću najvećih tvrtki u Hrvatskoj 434 ima čelnike u Zagrebu. Među njima čak 140 živi na najatraktivnijim lokacijama na obroncima Medvednice – između Mikulića i Bukovca. Podsljemenska je zona, očekivano, najatraktivnije mjesto za život menadžera. A riječ je i o području koje je doživjelo velik pad cijena zbog prevelike izgrađenosti – pojam urbane vile izgubio je osnovno značenje.

Taj zaključak proizlazi iz podataka o prebivalištu glavnih menadžera (direktora i predsjednika uprava), odnosno iz istraživanja Mislava Petričevića, vlasnika IT konzultantske tvrtke Pet tri četiri koja razvija startup-proizvod b-ra.in. (analitički alat koji povezuje društvenu mrežu, ‘big data’ i tekstnu analitiku).

Kombiniranjem podataka iz Liderove publikacije ‘1000 najvećih’ s podacima iz Sudskog registra o prebivalištu predsjednika i članova uprava te nadzornih odbora izrađena je interaktivna karta lokacija na kojima žive hrvatski menadžeri. Za razliku od prošlog tjedna, kad smo predstavili globalnu kartu po državama iz kojih dolaze menadžeri, sad smo se orijentirali na lokalno. Iz iste se karte, naime, može iščitati koje su najpopularnije lokacije za život menadžera. Rezidencijalna karta posebno je indikativna u Zagrebu, gdje korespondira s cijenom ‘kvadrata’. Najviše menadžera, naravno, živi u skupim četvrtima.

Kad se zagrebačka menadžerska karta svede na 17 gradskih četvrti, najviše je glavnih menadžera u Maksimiru – 67. Na našu sreću, Zagreb još nije getoiziran grad, pa se ovisno o sklonostima bira i životno okružje. Tako u Udruženju poslovanja nekretninama pri HGK kažu da će mladi menadžeri vrlo rado živjeti na Jarunu i Maksimiru, u četvrtima i objektima okruženima svim potrebnim sadržajima, posebno za djecu, a koja omogućuju i bavljenje sportom i rekreacijom.

Najpoželjnija četvrt, ako se promatra u odnosu na naseljenost, jest Gornji grad – Medveščak, koji s 59 menadžerskih adresa ima ‘gustoću naseljenosti’ od 19,1 menadžera na 10.000 stanovnika. Prosjek za cijeli Zagreb je 5,5 menadžera na 10.000 stanovnika, što je ujedno prosjek Trešnjevke – sjever. Brezovica je četvrt koju menadžeri vole najmanje, ondje ne živi ni jedan čelnik tisuću najvećih tvrtki. Najmanje menadžera živi u dijelovima Zagreba koji ionako imaju niže cijene ‘kvadrata’: u Sesvetama, Dubravi, Peščenici, Novom Zagrebu i Podsusedu – Vrapču.

Iznad prosjeka su četvrti Podsljeme, Črnomerec, Trnje, Trešnjevka – jug i Donji grad. Upravo stari centar Zagreba pokazuje da menadžeri zelenilo pretpostavljaju neataktivnoj periferiji, ali i najužem centru Zagreba. Takav zaključak potvrđuju i najpoželjniji ‘uži kvartovi’. Na Šalati živi 20 menadžera, na Tuškancu 18, na Rebru 17, na Jarunu (sa Staglišćem) 16, u Šestinama 15 i u Gračanima 13. Dvoznamenkaši je broj glavnih menadžera i u Vrbiku – 12, na Pantovčaku, u Španskom i na Vrbanima – po 11, te na Gornjem gradu – 10.

U HGK kažu da stranci katkad unajmljuju strogi centar grada, ali obično žele zeleniju zonu, viši standard stanovanja, obvezatno s vrtom, parkiralištem i terasom, te za to imaju unaprijed određene proračune isključivo za najam. Vrlo rijetko kupuju nekretnine. – Domaći menadžeri ipak se više vode osobnim i praktičnim razlozima. Osim što žele viši standard stanovanja, za odluku o mjestu stanovanja presudna im je blizina vrta i škola, ali i roditelja – govore u HGK, dodajući da je parkiralište također jedan od važnijih kriterija, zbog čega je strogi centar grada (Donji grad) manje atraktivan od sjevera jer nekretnine u centru često nemaju osigurano parkiralište.

Osim zelenila menadžeri vole dijelove Zagreba sagrađene u posljednjem desetljeću – nova urbanizirana naselja poput Španskoga i Vrbana, i stare kvartove nanovo urbanizirane interpolacijama, poput Vrbika i Martinovke, koji su zanimljivi i zbog blizine centra.

Nije neočekivano da je Srebrnjak ‘najmenadžerskija’ ulica u kojoj živi sedmero direktora/predsjednika uprava, više nego na Pantovčaku, gdje ih je pet. Iznenadenje je Bužanova ulica na Peščenici, gdje živi čak šestero menadžera, a po četvero živi u Remetama, u Palinovečkoj na Vrbanima, u Ulici grada Gualda Tadina na Črnomercu, na Kninskom trgu na Vrbiku… Sve u svemu, na cijeni su lokacije u malim, mirnijim ulicama.

Adresa na kojoj živi najviše hrvatskih menadžera svakako je Himper 5. U nekadašnjim Kulmerovim dvorima u Šestinama rezidencija je obitelji Todorić. Osim glave obitelji, šefa i vlasnika Agrokora Ivice Todorića, tu su njegovi sinovi Ante (član Uprave Agrokora) i Ivan (predsjednik Nadzornog odbora Agrokora). Kći Iva Balent drži Agrokorov marketinški proračun, a njezin suprug Hrvoje Balent član je Uprave Agrokora i predsjednik NO-a Tiska i Atlasa. Menadžersku šestorku s Himpera zaokružuje Antina supruga Marina Todorić, članica NO-a Agrolagune.

Pretvorimo li sve te podatke u brojke, odnosno u cijenu najma ili kupnje stana, direktor Opereta nekretnina Borislav Vujović izdvaja najskuplje lokacije: strogi centar grada, Šalata, Medveščak, Tuškanac, Pantovčak, uz njih Vrbani III i Radnička ulica. Ona je, možda, u samom vrhu za prosječne stanove jer je poslovno srce Zagreba.

Menadžeri biraju blizinu posla kao glavni faktor, eventualno blizinu međunarodnih škola ili vrtića pri odabiru lokacije za stanovanje. Obični ljudi razmišljaju o svojim navikama, slobodnom vremenu, blizini prijatelja i rodbine. To je razlog zbog kojega su stanovi u blizini Radničke apsolutni hit za najam i iznajmljuju se za cijenu višu od prosječne – objašnjava Vujović.

Prosječne površine, od 40 do 80 ‘kvadrata’, zapravo su najskuplje za najam – od 10 i 12,5 eura po četvornome metru. Govorimo, doduše, o dobro uređenim, kvalitetnim stanovima. Najjeftiniji su pak rubni dijelovi grada i prigradskih naselja: Špansko, Podused, Gajnice, Dubrava, Novi Zagreb, podslemenska zona. Postoje razlike između velikog i manjeg stana, no može se reći da je prosječna cijena najma po ‘kvadratu’ od pet eura pa naviše. No ima iznimaka. Primjerice, Lanište dobro kotira, Središće ima malo više cijene od prosjeka, ali i Kajzerica. Riječ je, naime, o kvartovima koji imaju novije zgrade, dobru prometnu povezanost, blizinu raznih sadržaja (jezero i park Bundek, primjerice) te dobru povezanost s centrom.

Kad je riječ o kupnji, Vujović napominje da i tu postoji diferencijacija cijena na nekoj lokaciji, zato, primjerice, stan u ‘limenci’ u Zapruđu stoji 900 eura po četvornome metru, a u susjednom Središću novogradnja prolazi za 2000 eura po četvornome metru. Napominje i da se novogradnje u centru mogu prodati i za 4000 eura po metru četvornome metru, ali stari stanovi na Zelenom valu u lošem stanju postižu cijenu od oko 1200 eura po četvornome metru.

Menadžerska karta Hrvatske ne otkriva rezidencijalne zone u drugim gradovima. Glavni su menadžeri u gotovo svim većim središtima raštrkani po svim dijelovima grada. Iznimka je Velika Gorica, gdje osmero od devet predsjednika uprava živi u Kurilovcu. Omiljeni dijelovi u većim gradovima mogu se izdvojiti tek kad se direktorima i predsjednicima uprava doda ‘drugi ešalon’ – članovi uprava te predsjednici i članovi nadzornih odbora. Od 133 menadžera u Splitu najviše ih živi u predjelu Smrđečac – 18, 17 ih je na Poljudu i 16 na Križinama. U Rijeci pak, prema istom kriteriju, od 83 menadžera deset ih živi na Kozali i isto toliko na Krimeji.