Nagrada ‘Hrvoje Mateljić’

Poslovni tjednik Lider dodijelio je šestu godinu zaredom Nagradu ‘Hrvoje Mateljić’ najboljim novinarima koji prate gospodarski sektor. Prema izboru stručnog žirija na čijem je čelu HRT-ova urednica gospodarske redakcije Eliana Čandrić, najbolja je poslovna novinarka u tiskanim medijima Jadranka Dozan, dugogodišnja novinarka Poslovnog dnevnika, a najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) imala je Marina Job, novinarka Hrvatske radiotelevizije.

Prvi put dodijeljena je i nagrada za dugogodišnji doprinos poslovnom novinarstvu. Laureat je Ante Gavranović, koji ove godine slavi 61. godišnjicu rada u poslovnom novinarstvu: – Četiri su temelja poslovnog novinarstva, ali i svakoga drugog: profesionalizam, etičnost, vjerodostojnost i odgovornost. Povjerenje čitatelja, slušatelja ili gledatelja najveća je nagrada za svakog novinara. Na tim temeljima mora se nastaviti graditi poslovno novinarstvo u Hrvatskoj, koje je iako podcijenjeno – rekao je Gavranović zahvalivši u ime nagrađenih. Ovogodišnje nagrade dodijeljene su uz potporu Grada Zagreba i Japan Tobacco Internationala.

Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović poručio je kako su poslovni novinari u startu trideset posto u minusu u odnosu na kolege koji prate politiku. – Gospodarsko novinarstvo kvalitetnije je od političkoga, a unatrag dvadeset godina novinarske nagrade dobivaju politički novinari. Zato smo prije šest godina pokrenuli ovu nagradu i dali joj ime po svojemu dragom kolegi koji nas je prerano napustio – napomenuo je Šajatović.

Hrvoje Mateljić bio je jedan od najboljih gospodarskih novinara u Hrvatskoj. Bio je odličan student Ekonomskog fakulteta i mogao je birati gdje će raditi. Izabrao je novinarstvo. Bio je jedan od pokretača Poslovnog tjednika, a poslije istaknuti novinar i urednik Lidera u čijem je pokretanju također sudjelovao. – Svatko tko dobije ovu nagradu koja nosi Hrvojevo ime može i mora biti ponosan – zaključio je Šajatović. Na dodjeli nagrade na Visokoj školi za komunikacijski menadžment Edward Bernays održan je i okrugli stol na kojemu se raspravljalo o novinarstvu i njegovoj budućnosti. Naklade tiskanih medija padaju, a one internetskih streljivito rastu dok istodobno opada kvaliteta, što je razlog za zabrinutost. Ipak, nije sve tako crno, bez obzira na sve.

– Danas za manji i slabiji rezultat moramo raditi pet puta više nego nekada – istaknuo je Šajatović. Upozorio je kako je tiskane medije digitalna ekonomija snažno pogodila, pogotovo što svi trče kao hrčci u kavezu. – Lider je specifičan medij. Imamo vjernu poslovnu publiku, pa možda ti udarci ne bole tako jako – rekao je Šajatović. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković na pitanje ima li novinarstvo uopće budućnost odgovara da svakako ima: – No u novinarstvo se uvukla velika opasnost posljednjih godina, naime da mnogi novinari ne mogu stajati iza onoga što su napisali. Primjerice, nedavno sam dobio dojavu kako su novinari jednoga dnevnog lista dobili e-poruku u kojoj se od njih tražilo da prikupljaju oglase za novine uz proviziju od deset posto. To je nedopustivo. Razumijem da novinari moraju zaraditi za život i prehramiti obitelj, ali postoje standardi ispod kojih se ne ide – ustvrdio je Leković.

Vlatko Grgurić, novinar i urednik najdugovječnije televizijske emisije u hrvatskom eteru ‘Plodovi zemlje’, rekao je kako jednake stvari, uz male promjene, radi već dvadeset godina: – To je jamstvo kvalitete. Naši gledatelji točno znaju što mogu očekivati. No uništavaju se dopisništva, a sada se i poslovi novinara, snimatelja, vozača, tonca spajaju u posao jednoga – videonovinara. To nije dobro jer se ruši kvaliteta. Možda nemam pravo, no kada danas gledamo sve tri nacionalne televizije, njihova zajednička gledanost nije ni približna onoj koju je HTV imao kad je bio jedina televizija u Hrvatskoj – istaknuo je Grgurić. Ipak, RTL i Nova TV izgradili su cijeli program na toj vrsti novinarstva i uspješno im ide, čulo se na okruglom stolu. Kod njih postoje standardi, koji su svagdje jednaki. To na HRT-u, nažalost, nije slučaj. Spajanje poslova nije samo trend u Hrvatskoj.

Kolege iz Washington Posta rekli su mi da je u njihovu dopisništvu u Bagdadu radilo osamdeset ljudi, od novinara, urednika, vozača do snimatelja i tonaca. Danas je samo jedan, on je sve – rekao je Robert Čoban, predsjednik Uprave srbijanske medijske kuće Color Press grupe. Naglasio je da su se danas mnoge stvari drastično promijenile. Primjerice, rekao je Čoban, nijednu emisiju više ne gleda na TV-u, nego na raznim YouTubeovim kanalima.

– Poslovni su se modeli izmijenili. Nažalost, tko može financirati pet lektora? Postoji jedna poslovica: Promijeni se ili umri, ‘change or die’. To je potpuna istina u medijskom biznisu, jer ako se ne promijenite, sutra vas neće biti. Ipak, postoji nada. U inozemstvu opada interes za online knjige, ljudi se vraćaju pravoj knjizi – rekao je Čoban.

Na nedavno održanom kongresu novinara u Beču istaknuto je kako su preživjeli oni mediji koji su se prestali utrkivati s internetskim portalima. Počeli su donositi kvalitetnije priče. – Dio publike kad-tad će se zasititi internetske površnosti i vratiti u tisak – rekao je Šajatović. Portali su postali veoma površni zbog brzine i davanja gomile informacija u vrlo kratkom vremenu. I to je postao problem, i za novinare i za čitatelje.

Bilo kako bilo, novinarstvo se mijenja, izdavači dolaze i odlaze. Kako je objasnio Čoban u svojoj prezentaciji u kojoj je analizirao medijsko tržište u Srbiji, što se djelomično može odnositi i na hrvatsko, bilo je svega i svačega. Izdavači su dolazili i odlazili. Medijska scena potpuno se izmijenila, a strani izdavači nisu se mogli boriti s učenama, korupcijom, rascjepkanim tržištem i tajkunima.

Primjerice, Borba je preživjela Kraljevinu Jugoslaviju, Hitlera, Miloševića, ali nije mogla preživjeti srbijansku tranziciju. Nekada je u Srbiji bilo šest uspješnih muških časopisa, danas nema ni jednoga. Cijelo izdavaštvo ondje počiva na leđima žena. Da nije njih, kod nas ne bi bilo ni medija – ustvrdio je Čoban.

Stanje nije drugačije ni u Hrvatskoj, ‘lifestyle’ teme sve više prevladavaju u medijima, a ‘infotainment’ je postao glavni način informiranja. Ipak, promjene se događaju. Spore su, ali novinarstvo u Hrvatskoj polako dolazi k sebi. Barem se tomu možemo nadati.