Home / Informacije / EU vodič Kvaliteta života

EU vodič Kvaliteta života

Prema Eurostatovu istraživanju koje je obuhvatio niz kriterija za procjenjivanje kvalitete života, od zaposlenja, plaće, obrazovanja do sigurnosti, očekivano je najbolje građanima EU koji žive na sjeveru.

Europski statistički ured predstavio je ovoga tjedna svoju novu ključnu publikaciju o kvaliteti života u Europskoj uniji. Imajući u vidu složenost koncepta mjerenja dobrobiti građana putem jednostavnih pokazatelja poput BDP-a, Eurostat je odlučio napraviti vlastito istraživanje koje u obzir uzima niz različitih faktora pri ocjenjivanju kvalitete života europskih građana. U osnovi publikacija je kombinirala objektivne pokazatelje sa subjektivnim dojmovima građana u sklopu višedimenzionalnog sustava mjerenja. Mjerilo se stoga prema ukupno devet kriterija: materijalni uvjeti, produktivna ili glavna aktivnost (zaposlenje, primjerice), zdravlje, obrazovanje, slobodno vrijeme i socijalna interakcija, ekonomska i fizička sigurnost, vlast i osnovna prava, prirodni i životni okoliš te ukupno zadovoljstvo životom.

Nova statistika – Pozdravljam pokretanje Eurostatova ključnog izvještaja o kvaliteti života. To je prvi put da Eurostat prikuplja podatke za sve članice EU o različitim dimenzijama kvalitete života. Ove nove statistike o materijalnim uvjetima, zaposlenju, obrazovanju, zdravlju, slobodnom vremenu, pravima, sigurnosti, okolišu i zadovoljstvom života upotpunili će tradicionalne ekonomske indikatore poput BDP-a u mjerenju društvenog napretka – rekla je povjerenica za zaposlenje, socijalne poslove, vještine i mobilnost radnika Marianne Thyssen. Dodala je da se dobrobit određuje, među ostalim, prikladnim prihodima, pristupom kvalitetnim radnim mjestima, obrazovanju i društvenoj potpori te kako vjeruje da ovaj sveobuhvatni skup podataka može pomoći u izradi bolje oblikovanih politika za poboljšanje ukupnog zadovoljstva životom europskih građana.

Tko je na vrhu, tko na dnu Gdje je prosječno zadovoljstvo različitim aspektima života u 2013. bilo najviše u EU, nije teško zaključiti. Najbolje prosječne ocjene (8,0 od mogućih deset) dobile su sjeverne zemlje Finska, Švedska i Danska, kao i nečlanice Island i Švicarska, a uvjerljivo su na dnu Bugarska (4,8) i nečlanica Srbija (4,9). Ukupno gledano, područje najvećeg zadovoljstva za sve članice osim Belgije i Finske bili su osobni odnosi, a najlošije financijska situacija uz izuzetak Švedske. Hrvatska je postigla solidnih 6,3, pri čemu su najbolje ocijenjene osobne veze (7,3), zatim trajanje putovanja (7,2), posao (7,0), smještaj (6,9), upotreba vremena (6,6), životni okoliš (6,3), zelene površine i područja za rekreaciju (5,8), a na začelju je očekivano financijska situacija (4,6).

Gledano u postocima prema područjima, u ukupnoj ocjeni 15 posto hrvatskih građana izrazito je zadovoljno svojom ukupnom životnom situacijom, a umjereno je zadovoljno 49,5 posto. S druge strane, čak 64,5 posto građana nezadovoljno je materijalnim uvjetima života, a zanimljivo je da 49 posto Hrvata smatra svoju profesionalnu situaciju (zaposlenje) umjereno dobrom (druga dva kriterija podijeljena su popola, 25,4 posto je nezadovoljno, 25,6 je vrlo zadovoljno).