Srebrna ekonomija

Edukativne kocke Smart Lumies, koje djecu uče o bojama, zvukovima, a preko aplikacije roditeljima daju informaciju kako njihovi sinovi i kćeri napreduju te ih savjetuju kakve bi igre trebali igrati da bi se što bolje razvijali, vrlo bi lako mogle postati svjetski hit. Između deset studentskih timova koji su završili priliku da svoje inovativne proizvode i usluge predstave okupljenim poduzetnicima i investitorima na velikoj završnici natjecanja SmartUp, koje je u organizaciji eStudenta održano potkraj svibnja na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, projekt Smart Lumies pridobio je najveću naklonost žirija i osvojio prvu nagradu.

Nagrada nije samo simbolična, osvojenih 12.000 kuna sasvim će sigurno pomoći da se proces realizacije toga zanimljivog projekta ubrza.

– Prijavili smo se jer nam stvarno treba novac da malo ubrzamo stvari. Sve što smo dosad radili bilo je zahvaljujući investicijama obitelji i rodbine. Ova financijska sredstva bit će nam veliki poticaj za budućnost – iskrena je bila članica pobjedničke ekipa Martina Grgić.

Osim Martine u timu su Filip Kovačić Popov i Fran Stanić. Sudjelovanje na tom natjecanju donijelo im je i mnogo novih poznanstava. Što je na duge staze u tom poslu mnogo važnije od osvojenog novca.

– Upoznali smo dosta ljudi s hrvatske startup-scene, neke kao mentore, a neke kao članove žirija. Tako da je osim nagrade najveća dobit sudjelovanja na ovakvom natjecanju networking i to već osjećamo. Ljudi koje smo sreli ovdje obećali su nas povezati s onima koji bi nam mogli dalje pomoći – dodala je Grgić.

Nakon natjecanja ekipa se uputila na Pioneers festival u Beču, pa kasnije na Tajvan. Crowdfunding kampanja, kad završi razvoj proizvoda, trebala bi započeti na jesen. No zanemariti ostale projekte sa SmartUpa bila bi pogreška.

Pametne klupe za gradske parkove i površine tima Include iz istoimene tvrtke čine se kao nešto što bi uskoro moglo postati uobičajena stvar u svjetskim metropolama.

– Klupe su u principu neovisne, imaju solarnu ploču, mogu puniti mobitele, imaju internet, senzore za temperaturu, kvalitetu zraka, može se vijjeti potrošena električna energija, a služe i kao gradska rasvjeta – objasnio je mladi Ivan Mrvoš. Na radionicama i predavanjima studenti su učili o principima metodologije ‘lean’, pisanju modela poslovnog planiranja, ‘value proposition designu’, poslovnom planiranju i prezentiranju svog projekta žiriju i investitorima. Te su im radionice najviše pomogle da shvate, priznaje Mrvoš, koliko je do ostvarenja njihovih planova još dug put. Drugo mjesto i 9000 kuna možda neće biti dovoljno za realizaciju projekta, ali najvažnije je ostvareno. Projekt je predstavljen javnosti i iznimno je dobro prihvaćen. Osim Mrvoša u Includeu su Ante Parčina i Toni Lejo.

Treba spomenuti i osvajače trećeg mjesta. A to je MyBeeLine, tim koji je predstavio softversko rješenje za podizanje poslovanja pčelara na višu razinu. Nude potporu u odlučivanju na temelju uzoraka prepoznatih u pčelinjaku. Zahvaljujući modernim tehnikama umjetne inteligencije, kao što je rudarenje podacima, MyBeeLine mogao bi biti pionir u uvođenju takvih metoda u pčelarstvo. Ta ekipa aktivna je i na drugim natjecanjima, a u njoj su Alen Huškanović, Zoran Antolović, Suzana Rendulić i Ana Sakač. Tako su ušli i u finale natječaja App Start te u polufinale za dobitnika Social Impact Awards. Novčanu nagradu od 6000 kuna misle ulagati u razvoj i marketing.

Ovo je prva godina održavanja SmartUpa, ali natjecanje je postajalo i ranije, samo pod drugim imenom.

Metodologija lean za današnju startup-scenu dođe poput Svetog Pisma. Riječ je o metodologiji za razvoj projekata s ciljem da se testiranjem poslovnih hipoteza timovima omogući brzo učenje o tome na koji način trebaju razvijati svoj proizvod kako bi bio prihvaćen na tržištu. Upoznati sudionike takvom načinu rada, putem radionice i natjecanja, bio je ‘lajtmotiv’ tog natjecanja.

– Riječ je o najbržoj metodologiji za utvrđivanje toga što može funkcionirati, a što ne. To je vani normalna stvar koja se mnogo češće primjenjuje nego kod nas, a njezino je najvažnije svojstvo to da na brz i efikasan način odvaja bitno od nebitnog – objasnio je Zoran Vučinić, osnivač Nanobita.

Sljednik je Business Plan Contesta, koji se održavao zadnjih devet godina na Ekonomskom fakultetu. Kada govori o planovima za budućnost, voditelj natjecanja Tomislav Biljanić ne zalijeće se, ostaje na zemlji: – SmartUp nastavlja se razvijati, kao i sva takva slična natjecanja. Prvi su nam koraci skupiti povratne informacije natjecateljskih timova da bismo vidjeli gdje ima mjesta za napredak te razgovori s partnerima i mentorima kako bi se i s njima posavjetovali o poboljšanjima za iduću godinu te na taj način organizirati još bolje natjecanje za naše studente.

Sa ovogodišnjim je natjecanjem pak izrazito zadovoljan.

– Svaka čast na postignutom, impresioniran sam timovima. Neki su studenti odradili lavovski posao, iznimno zrelo i praktički i već su sad spremni za tržište. Ima timova koji su daleko došli, dobro odradili školsku zadaću, dobro radili istraživanje, dobro odradili poslovni model, pozicioniranje i cijenu tako da vidim da su pokrili sve bitne segmente potrebne da bi nekakav projekt uspio. Vidim da postoji razina svjesnosti o tome što znači voditi jedan takav projekt i kako zarađivati za kruh od nečega takvog, zato sam vrlo zadovoljan kako je to sve izgledalo – rekao je Marko Linke, osnivač Repslyja i član žirija.

Da su takvi događaji najbolja platforma za mlade inovatore da nalete na poslovne ponude, potvrđuje i osnivač Projekture Ratko Mutavdžić.

– Ako netko od ovih ljudi dođe na natječaj za posao, već znam tko su i što su radili i tako imaju veliku prednost u odnosu na druge. Mislim da su pogotovo za Hrvatsku ovakva natjecanja iznimno važna. Neću reći ništa novog ako kažem da nemamo jaku poduzetničku kulturu i da većinu studenata rijetko tko priprema na ono što će se dogoditi kad jednog dana završe fakultet. Mislim da je poduzetništvo ono što najviše nedostaje kod nas, a volio bih da toga bude što više, volio bih da ne bude samo natjecanje, nego da što više kontinuirano radimo na tome, što znači da se svi ovi krasni mladi ljudi i timovi uključuju u rad s nama što ranije – iznio je svoje viđenje o mladim poduzetnicima Mutavdžić.

– Osim poslovnih kontakata koji se stvore i radionica koje domaće studente upoznaju s najnovijim svjetskim trendovima ovakva su natjecanja bitna jer educiraju Hrvatsku kako se sigurnost ne ostvaruje samo tako da se zaposli kod nekoga i radi ono što ti se kaže, nego da se uči, razmišlja i radi na kreativan način – zaključio je Linke.

Natjecanje je zamišljeno prije svega kao edukativno, ali većina inovativnih projekata mogla bi se vrlo brzo pojaviti na tržištu.

Konzumerizmom se može i pozitivno djelovati. Kupnjom električnih automobila ili solarnih panela promicat će se tvrtke koje poslovne modele temelje na održivosti – i ciklus se nastavlja.