Home / Tvrtke i tržišta / Navijačka vizualizacija

Navijačka vizualizacija

Otrcana poslovica kaže da slika vrijedi tisuću riječi. No ako se bavite oglašavanjem, to je zaista točno. Slika, odnosno fotografija, svakako je moćnija od riječi i ako promatramo kako stvari stoje na socijalnim mrežama. ‘Tvitovi’ s fotografijom u prosjeku su 18 posto čitaniji i čak 150 posto puta više ‘retvitani’. Slično je na Facebooku. Kažu da prosječna osoba potroši manje od tri sekunde na promatranje nekog objekta, no manje od desetinke sekunde treba joj da registrira fotografiju. Ako je vjerovati tim podacima, a nema razloga za suprotno, kako bolje privući potencijalnoga kupca nego odgovarajućim vizualnim rješenjima. Vrijeme fotografija jest prošlost. Neki novi trendovi danas se potvrđuju kao najisplativija rješenja za oglašivače. Zamagljene pozadine videa i fotografija (u posljednjih godinu dana internetske tražilice zabilježile su porast pretraživanja te usluge za 144 posto), jednostavnost linearnih ikona, videouradci snimljeni usporeno, pa i iz zraka, animacija te, naravno, sve varijacije ‘selfieja’ najprije će privući pozornost publike u 2015.

Kad se govori o vizualnoj sastavnici reklama, ženska populacija posebno je zanimljiva oglašivačima. Istraživanje internetske stranice Popsugar bavilo se njihovim odnosom prema vizualnom sadržaju proizvoda: što ih točno privlači, što odbija, čega im nedostaje, a čega smatraju da ima previše… Istraživanja su pokazala kako sedamdeset posto ispitanih žena želi kupiti proizvod čiji je dizajn prvorazredne kvalitete. Dojmljivi vizualni proizvodi ili usluge među nježnijim spolom stvaraju iluziju emocionalne povezanosti i tada žene žele ostvariti povezanost s objektom želje, što u prijevodu znači da su spremne potrošiti i više od stvarne cijene zamišljenog proizvoda. Nakon što ga uoče, prije odlaska u kupnju, govori istraživanje, većina žena na internetu će potražiti što više podataka o njemu. Vizualni dojam, ipak, u eri brze dostupnosti informacija neće obaviti cijeli posao za oglašivače. Važno je da proizvod ima i sadržaj ili, još bolje, priču iza sebe. Tako je većini ispitanica važno da se proizvod, usluga ili aplikacija doimaju zabavno. Žele da oni i izgledom i sadržajem šire pozitivnu ‘vibru’, a njih 55 posto smatra da na tržištu kronično nedostaje takva sadržaja. Čak 73 posto žena tvrdi kako je glavni razlog zbog kojega objavljuju neki sadržaj na društvenim mrežama taj što ih on uspijeva nasmijati. Nadaju se da će im on rasplamsati znatiželju. Unikatnost je još jedna osobina koja se našla na vrhu poželjnih osobina. Međutim, treba biti svjestan da takav pristup ipak najbolje prolazi kod tinejdžerica i mlađih žena (od 18 do 24 godine), dakle dobnih skupina koje još nemaju potpuno izgrađen identitet i koje je najjednostavnije impresionirati.

Vizualni sadržaj može odrediti i put kojim će krenuti cijela industrija. Pametni telefoni promijenili su način na koji pratimo sadržaje i doživljavamo oglase, a kreativci su prisiljeni prikloniti se tom trendu. Agencije koje se ne prilagođe zahtjevima raznih mobilnih aplikacija odabrale su put koji vodi u nestajanje s karte relevantnosti. Kako bi opstale u tome stalno promjenjivom i nemilosrdnom poslu, moraju igrati prema pravilima klijenata.

Oglašavanje nije umjetnost i nije smisao samo sebi. Ono je uvijek u službi marketinga, u skladu s tim i industrije koja stoji iza njega. Cilj je oglašavanja doprijeti do korisnika, pa ako taj korisnik devedeset posto svog vremena provede na pametnom telefonu, bilo bi glupo obraćati mu se dimnim signalima – objašnjava Igor Mladinović, kreativni direktor reklamne agencije Imago. Snapchat, superpopularna društvena platforma koja zasad ima više od stotinu milijuna korisnika, želi da oglašivači prihvate njegov način igre. Njegov je cilj uvjeriti oglašivače kako je bolje reklame snimati vertikalno. Otpor im dolazi od mnogo korisnika koji odbijaju prihvatiti položeni video kao standardni format. Široki kadrovi, uistinu, mnogo su vizualno atraktivniji, a televizija i kino razmazili su nas. Kao što je spomenuto prije, pametni telefoni počinju ispočetka oblikovati naš pristup gledanju video sadržaja i s obzirom na to da te naprave držimo najčešće u vertikalnom položaju, jasno je da je kvaliteta slike bolja u tom formatu. Kad još tomu dodamo da ‘nepopularni’ vertikalni oglasi imaju do devet puta više pregleda od horizontalnih, što tvrde podaci Daily Maila, jasno je zašto u Snapchatu inzistiraju na vertikalizaciji oglasa. Praktičnost i bolja rezolucija dovoljno su snažni argumenti. Bude li monopolna vertikalne vizualizacije na telefonima, i njezini najtvrdokorniji mrzitelji nakon nekog će vremena morati potpuno prihvatiti novi poredak, kao što to već polako čine mnoge marketinške agencije. Osim Snapchata kao predvodnici trenda tu su još aplikacije za internetski prijenos uživo Periscope (čiji je vlasnik Twitter, kao i Snapchatov) i Meerkat. Burger King, Macy i TV postaje Vice, Espn i Spike među prvima su svoj program svijetu predstavili vertikalno. Pravi procvat tek se očekuje, tvrde upućeni.

Riječ je o novome mediju koji bi uskoro mogao biti jednako važan kao i Youtube i televizija – hrabro tvrdi Nick Cicero, osnivač Delmonda, agencije za pronalaženje novih načina korištenja digitalnih medijima.

Spoj digitalne tehnologije, pogotovo pametnih telefona, i vizualnog sadržaja odredit će način rada reklamnih agencija u budućnosti.

Mladinović tvrdi da je ključ uspješnog zaposlenika u marketingu biti stalno povezan sa svijetom oko sebe. Ljudi zaduženi za stvaranje fotografija ili videa samo su dio te priče. Ono vizualno uvijek treba biti samo dio nečega većeg, dio ideje. U suprotnome nema ni smisla ni uspjeha. Svi koji rade u oglašavanju moraju gledati svijet oko sebe, pratiti tehnologiju, kulturu, sport; riječju, pratiti život. I onda ‘samo’ prenijeti poruku najprimjerenijim medijem. Primijenjeni se dizajn mjenja, nije jednako dizajnirati ‘billboard’ i ‘banner’ za telefon, ali ne mjenja se ideja. Nju ili imate ili nemate; ako je imate, lako ćete svladati nekoliko trikova i prilagoditi dizajn mediju s pomoću kojega govorite. Budite bez brige, Picasso bi se i danas znao izraziti u najnovijim medijima, a ti isti mediji nekomu drugomu neće pomoći da dobije dobru ideju – govori Mladinović.