Pametni gradovi

Uključivanje u europske projekte najbolji je način za financiranje ‘opamećivanja’. Planirana pametna ulaganja gradova odnose se uglavnom na projekte energetske učinkovitosti, cestovne infrastrukture, javne rasvjete, vodnoga gospodarstva i obrazovanja.

Pametni grad standardni je grad koji svoj socijalni i ekonomski razvoj osnažuje inovacijama, sustavnim upravljanjem znanjem, otvorenim ekosustavom, sudjelovanjem građana u planiranju njegova razvoja te učinkovitim upravljanjem resursima, energetikom i infrastrukturom – ponudio je svoj pogled na gradove budućnosti Slavko Vidović, osnivač i direktor Infodoma, na Liderovoj konferenciji ‘Smart Cities 2015.’ Strategija koja uključuje inženjere i IT stručnjake koji znaju kako provesti strategiju odlučit će, smatra Vidović, o sudbini pametnih gradova.

Josipa Rimac: DUUDI koči projekte. Potpredsjednica Udruge gradova i kninska gradonačelnica Josipa Rimac istaknula je da javna administracija ne prati lokalnu samoupravu. Navela je neusklađenost katastra i zemljišnika te provala Državni ured za upravljanje državnim imovinom (DUUDI) da koči projekte. Na konferenciji je rečeno da nijedna od čak 126 definicija pametnoga grada nije ispravna, no najčešće se taj pojam vrti oko pametne upotrebe ICT rješenja. I prema rezultatima istraživanja koje je Deloitte Hrvatska u suradnji s Udrugom gradova i Liderom proveo na 120 gradova različite veličine, 50 posto ispitanih smatra da je pametni grad onaj koji se koristi ICT tehnologijom u raznim oblicima kako bi povećao konkurencnost, ubrzao poslovne procese, smanjio potrošnju resursa i povećao kvalitetu života. Istraživanje je, nažalost, pokazalo i da samo pet posto hrvatskih gradova ima takvu strategiju, 35 posto ima plan to napraviti u sljedećih godinu dana, a 60 posto uopće nema strategiju ni viziju pametnoga grada, rekao je Ivica Perica, direktor Odjela poslovnog savjetovanja u Deloitteu.

Planirana pametna ulaganja gradova u sljedećih tri-pet godina odnose se uglavnom na projekte energetske učinkovitosti, cestovne infrastrukture, javne rasvjete, vodnoga gospodarstva, obrazovanja itd. – Svi su ti projekti neizbježnost, pitanje je trenutka kad će pojedini gradovi spoznati da to moraju napraviti da bi zadovoljili potrebe građana – rekao je Perica. Kao zapreka razvoju pametnih gradova najčešće se ističe nedostatak ljudi i novca. Mnogo se nade stoga polaže u sredstva iz europskih fondova.

José Francisco Diego Calvo, stručnjak za plan razvoja pametnih gradova iz španjolske regije Kastilije i Leóna, smatra da je uključivanje regije, tj. grada, u neke od mnogih europskih projekata takve vrste najbolji put za financiranje projekata pametnih gradova. EU će za primjenu tih rješenja u prosjeku platiti više od pola troškova. – Planiranje i kvalitetan menadžment zbog naših geografskih obilježja posebno su nam važni. Suradnja s drugim europskim gradovima i praćenje smjernica EU najkvalitetnije je rješenje. Naši gradovi zahvaljujući ostvarenoj povezanosti infrastrukture i IT sektora postaju bolja mjesta za život – podijelio je iskustva s okupljenima Calvo.

Kako privući poduzeća i mlade. Pametni grad može biti bilo koji, složili su se sudionici, neovisno o veličini. Financijska ograničenja pak najčešće su najveći izazov u uvođenju pametnih rješenja, istaknuo je Benjamin Cerovac, direktor Bisnodea. – Smisliti kako privući poduzeća i mlade ljude, promatrati rad ostalih gradova te bolje povezati fragmentirane baze podataka stvari su kojima se moramo bolje pozabaviti, samo ćemo tako doći do željenih financijskih sredstava – rekao je Cerovac. Istraživanje je pokazalo i da je zasad neiskorišten potencijal javno-privatnih partnerstava.

– Svi projekti vezani uz pametne gradove prikladni su i za financiranje iz fondova EU i s pomoću modela JPP-a, koji omogućuje isporuku javnih projekata bez novog povećanja javnog duga. Onaj tko ima veće proračune, lakše će provesti ideje, ali mogućnosti su otvorene svima koji to žele – ustvrdio je Damir Jurčić iz Agencije za investicije i konkurentnost, dodavši da je pogrešna dvojba ‘fondovi EU ili JPP’ te da treba kombinirati izvore.

Građani su se već prilagodili suvremenoj tehnologiji, sada je red i na javnom sektoru da to učini kao cijeli sustav, istaknula je Ana Seliškar iz Cisca, tvrtke koja radi s nekim od najpametnijih gradova poput Barcelone i Hamburga. Seliškarova vidi pametne gradove kao pokretač lokalne ekonomije koji će privući i strane ulagače. Cisco je u Hrvatskoj u suradnji s HT-om u Dubrovniku upravo postavio prvu demosvjetiljku s integriranim multifunkcionalnim senzorskim sklopom u Europi koja javnu rasvjetu pretvara u infrastrukturu pametnoga grada.

Igor Cerinski iz HT-a istaknuo je da je ICT okosnica pametnih gradova. Govoreći o financiranju takvih projekata, dodao je kako se oni usredotočuju na partnerske modele s korisnicima i da svaku proračunsku stavku nastoje pretvoriti u uslugu.

O najboljim primjerima uspješnih pametnih gradova govorio je Blaž Golob iz Instituta Go For Sight i savjetnik SmartIS-a. – Beč je već deklariran kao pametni grad, no riječ je o gradu s proračunom većim od onoga nekih država. Meni više zanimaju malo manji gradovi, a tu se izdvajaju Bilbao i Bristol. U Hrvatskoj i Sloveniji danas ima nekoliko gradova koji su na dobrom putu – smatra Golob. Na tom su putu, dodao je, tri glavna izazova: transparentnost, participacija i odaziv.

U Philipsu smatraju kako je umrežavanje rasvjete u gradovima budućnosti vrlo važno. – Većina je današnjeg sustava rasvjete zastarjela. Današnji su trendovi digitalna povezanost, nove tehnologije LED, inteligentno upravljanje i nadzor te fleksibilno dinamičko upravljanje – rekao je Stjepan Tvrtko Čavar iz Phillipsa. Iz perspektive pametnoga zgradarstva situacija je takva, rekao je Nino Kurtalj iz tvrtke Elma Kurtalj, da su oni koji su spoznali korist od takvih ulaganja najčešće u procjepu između količine novca i vrijednosti. Istaknuo je i kako nemamo jasnu standardizaciju javnih objekata.

Koje bi mjesto Hrvatska pošta trebala zauzeti u gradovima budućnosti, objasnio je pak Branko Ferek Jambrek. – Hrvatska pošta prati trendove i razvoj tehnologija, zbog toga smo razvili servis ePošta koji ponajprije omogućuje elektroničku distribuciju svih dokumenata, što može pomoći i gradovima u njihovu radu i interakciji s građanima. Fizičkim osobama kao primateljima omogućuje besplatno korištenje servisom ePošta, a uz mogućnost besplatnog primanja dokumenata i računa plaćanje računa svim platnim karticama uz naknadu od dvije kune bez obzira na iznos naloga – rekao je Ferek Jambrek.

Kako hrvatski gradovi u stvarnosti stoje s uvođenjem nove tehnologije? Dubrovnik bi trebao biti prvi hrvatski grad sa strategijom razvoja pametnoga grada i uredom koji će voditi sve takve projekte. Andrea Novaković iz Dubrovačke razvojne agencije (DURA) tvrdi da su, unatoč tome što je njezin grad posljednjih nekoliko mjeseci bez proračuna, napravili najviše u realizaciji pametnoga grada. I ubuduće će im fokus biti na fondovima EU, suradnji s partnerima, uključivanju lokalnih developera itd.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel pak ne vjeruje u posebne strategije i urede, nego u jasnu strategiju razvoja grada. – Da bi grad bio pametan, sve mora biti prožeto tim nastojanjima – rekao je Obersnel. Mišel Jakšić, zamjenik gradonačelnice Koprivnice, tvrdi da su, iako još nisu postali pametni grad, zbog uvođenja tehnologije postali lider u energetskoj učinkovitosti u Hrvatskoj. Pohvalio se uvođenjem sustava ‘car sharinga’, električnih bicikala i najavio uvođenje električnoga javnog prijevoza i senzora kvalitete zraka.

Darko Kasap iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Zadra najavio je da će do kraja godine sva komunalna poduzeća imati jednu bazu, a radi se i na projektu inteligentnoga prometnog sustava koji bi trebao smanjiti potrošnju energije, onečišćenje, gužve itd. Cilj im je razviti Zadar kao centar intermodalnog prometa i logistike. U Šibeniku bi pak u svaki projekt koji je u tijeku željeli, rekao je zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta, postići visoku razinu ICT-a, bilo da je on vezan uz promet, kulturu bilo uz okoliš, i to radi preobrazbe grada iz industrijskoga u turistički. Mileta smatra da je dobro imati strategiju jer je ona podloga za povlačenje novca iz fondova EU i istaknuo kako na svaku kunu koju dobiju od građana nastoje dobiti kunu iz drugih izvora.

Opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić govorio je o ‘novom licu grada’ utemeljenom na tehnološki naprednim strateškim i infrastrukturnim projektima. – Moramo brzo upravljati svim resursima koje imamo – rekao je Dujmić.

Suvremeni uspješni gradovi trebali bi funkcionirati poput korporacija. Trebali bi imati jednog čovjeka na čelu s vizijom, a zatim svi zajedno surađivati i raditi prema unaprijed postavljenom planu, zaključak je konferencije. Isto tako, sudionici su se složili u vezi s tim da novac nije nešto što bi neki grad trebalo obeshrabriti da se ‘opameti’ jer pamet nije rezervirana samo za bogate. Ključno je kombinirati što više izvora financiranja i ustrojiti dobar tim koji se bavi razvojem pametnoga grada.