Svaki put kad se u nekom od 50-ak hrvatskih gradova plati parkiranje SMS-om, građani daju potporu usluzi koja polako umire jer je zamjenjuju još sofisticiranija djeca informacijsko-komunikacijske tehnologije ili, kraće, IKT-a. Baš i ako SMS nestane, hrvatskoj pameti ostat će zasluža što se ta usluga, koju je svijet prigrlio tepajući joj ‘pay-by-phone parking’, razvila na globalnoj razini. Plaćanje parkiranja SMS-om još je prije 15-ak godina razvila tvrtka Vipnet i olakšala život vozačima u hrvatskim gradovima, gradskim upravama koje su lakše naplaćivale zauzimanje parkirnih mjesta, a uz to nadahnula i druge svjetske tehnološke kompanije da nastave posao i tako trivijalan svakodnevni zadatak kao što je plaćanje parkinga povežu IKT-om. Drugim riječima, da ih opamete.
Informacijsko-komunikacijska tehnologija u srcu je svakog pametnoga grada. Studija kojom se mapiraju pametni gradovi u Europskoj uniji i koju je zatražio Odbor za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta prošle je godine objasnila kako je pametan grad onaj koji pokušava javne probleme svladati pomoću rješenja IKT-a. Zaključeno je i kako svaka od 28 članica EU ima pametne gradove. I to ne samo zato što se u njima parking može platiti mobilnim uređajima. Prebrojeno je i kako je još prije tri godine u sadašnjih 28 članica EU pametno bilo 240 od 469 gradova s više od 100.000 stanovnika. Imali su barem jednu karakteristiku pametnoga grada. Nedovoljno za ambiciozne uprave, a i građane koji neprestano smišljaju načine kako bi život u gradovima bio još ugodniji. Ni Hrvatska se nema čega stidjeti. Štoviše.
