Proces urbanizacije i napredak gradova prati sve veći pritisak na gradove postavljen u smjeru infrastrukturnog razvoja, postizanja ušteda i veće učinkovitosti gradskih usluga itd. Naglasak postaje na inovativnosti i korištenju tehnologijom radi stvaranja dodane vrijednosti, pri čemu koncept pametnih gradova igra ključnu ulogu. Pametan je grad između ostalog onaj koji je razvio strategiju dugoročnog pametnog i održivog razvoja te joj je prilagodio modele upravljanja, financiranja i razvoja strateških inicijativa. Razvoj gradova u smjeru pametnih i održivih stoga je neophodan plan za budućnost, ali je neupitno da provedba cjelokupnoga koncepta pametnoga grada ili pojedinačnih projekata dolazi s cjenovnom etiketom i da predstavlja financijski izazov za gradove.
Svjesni nužnosti razvoja gradova i doprinosu informatičko-komunikacijskih tehnologija (IKT) u aktivnostima grada s jedne te ograničenošću gradskih proračuna i vrijednosti investicija s druge strane, formirani su različiti oblici odnosno mogućnosti financiranja pametnih gradova, uz aktivnu ulogu različitih dionika (nacionalna tijela, financijske institucije, privatni investitori). U novom programskom razdoblju financiranja Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. godina jasno je prepoznana i, putem prioriteta financiranja, naglašena uloga gradova u cjelokupnoj kohezijskoj politici. Navedeno se reflektiralo i u ukupno raspolaživom proračunu financiranja, koji je znatno povećan u područjima inovacije, zaštite okoliša, obrazovanja, gospodarstva te ostalih područja koja se tiču razvoja pametnih gradova.
Dodatnu pogodnost financiranja u novom programskom razdoblju čini i mogućnost kombiniranja različitih izvora sredstava (npr. sredstva ERDF-a i ESF-a ili pak ERDF-a i kredita Europske investicijske banke (EIB)). Osim toga često su opcije kreditnih jamstava, pozajmice ili ulaganja u kapital dio financijskih programa, a potiče se i korištenje financijskim instrumentima (npr. projektne obveznice EU s dodatnim dijeljenjem rizika uz potporu EU odnosno EIB-a). Pritom su putem središnjih financijskih programa EU dostupna sredstva namijenjena financiranju specifičnih zaokruženih inicijativa u segmentu pametnih gradova, među kojima su primjerice: Horizon 2020 (16 milijardi eura), koji podržava inovativna rješenja u pametnim gradovima i potiče suradnju gradova s različitim dionicima s ciljem stvaranja ‘lighthouse’-projekata u pojedinim dijelovima grada.
