PAMETNA RJEŠENJA VODE I DO JAVNO-PRIVATNOG PARTNERSTVA

Jedna od važnijih politika Europske unije jest ona vezana uz energetsku učinkovitost. Investicije čiji je cilj smanjenje potrošnje energije predmetom su i sufinanciranja iz javnih izvora Europske unije (ESIF), ali i domaćih fondova (FZOEU). Fokus investiranja u posljednje se vrijeme usmjerava na projekte energetske učinkovitosti zgrada i javnu rasvjetu. S razlogom.

U strukturi rashoda za električnu energiju gradova i općina električna energija koja se potroši za javnu rasvjetu zastupljena je i do šezdeset posto. Da bi se zadovoljili uvjeti sufinanciranja, obuhvat investicije u zamjenu svjetiljki treba proširiti i na stupove kako bi se zadovoljile svjetlo-tehničke norme. Uz to obuhvat investicije u nekim slučajevima treba proširiti na sustav napojnih vodova zbog njihova podmaklog vijeka. Svi ti zahvati mogu povećati kapitalne troškove do vrijednosti koje se ne mogu vratiti iz ostvarene uštede. U takvim slučajevima gradovi i općine moraju posegnuti za vlastitim izvorima financiranja, kojih u proračunu nemaju, ili tuđim, u obliku kredita, ali u tom slučaju povećava se javni dug pro-uzročen lokalnim zaduživanjem. I tu se začarani krug zatvara, a posljedica su izostanak investicija i povećanja broja radnih mjesta, smanjenje BDP-a i slično.

Međutim, to kašnjenje u investicijama u projekte modernizacije javne rasvjete možda bismo mogli pretvoriti u prednost. Možda bi bilo moguće simbiozom inteligentnih investicija stvoriti dodatne prihode iz kojih bi i veći zahvati mogli biti opravdani. Primjerice, brojni stupovi javne rasvjete, pogotovo oni uz parkirna mjesta uz cestu, mogli bi biti nosači punionica električnih vozila. Broj električnih vozila na cestama stalno raste. Kupoprodajna cijena električnih vozila subvencionira se iz javnih izvora. Tako razvedena mreža punionica sigurno pozitivno utječe i na sklonost gostiju ljetovanju na Jadranu. Zašto? Prema trenutačnome broju elektrovozila već nam nedostaje petsto punionica.

Simbiozom energetski učinkovite javne rasvjete s mrežom punionica električnih vozila dodatno se smanjuje emisija stakleničkih plinova, svjetlosnog onečišćenja, ali i neto vrijednost investicije koju gradovi i općine lakše mogu vratiti. To je višestruka korist i za porezne obveznike – za manji iznos plaćenog novca dobit će veću kvalitetu javne usluge. Stupovi se mogu upotrijebiti i za sustav nadzora nad sigurnošću na javnim prometnim cima i informiranje o prometom zagušenim dionicama na putu od kuće do radnog mjesta. Također, stupovi javne rasvjete mogu postati mreža odasiljača komercijalnih informacija i onih javnih o onečišćenju, buci, temperaturi, i to s pomoću mreže instaliranih detektora.

Sve te mogućnosti proizlaze iz ideje inteligentnih gradova (engl. smart cities). Zbog prirode visoke tehnologije i u tehnici i organizaciji poželjno je u razvoj i provedbu takvih vezanih projekata uključiti privatni sektor. U takvom partnerstvu lokalni javni sektor izvlači svoju korist većom učinkovitošću privatnog sektora. U Hrvatskoj imamo privatni sektor sposoban za izvedbu projekata, izvori financiranja raspoloživi su, a raspoloživi su i fondovi. Domaći privatni investitori koji bi na domaćem tržištu stekli iskustva u isporuci takvih projekata zasigurno bi osigurali i vrijednu konkurentska prednost u regiji.

U takvom udruživanju javnog i privatnog sektora porezni obveznici i krajnji korisnici plaćali bi isključivo isporučene javne usluge. Bi li takvo inteligentno povezivanje investicija usporilo investiranje u javnu rasvjetu? Ne. Sve komponente investicije raspoložive su i dostupne. Treba nam samo odluka o investiciji, a ona je na gradonačelnicima i načelnicima. Tko zna, možda umjesto puke zamjene svjetiljki proradi i svi jest o društvenoj potrebi i koristi inteligentnog povezivanja više projektnih zadataka kako bi se ostvario dugoročan sinergijski učinak… Možda jednoga dana upravo kriteriji plaćanja isključivo isporučene javne usluge postanu i kriteriji odabira naših predstavnika na vlasti. Želim vjerovati da je upravo ova izborna godina takva prilika.