Home / Lifestyle i trend / Nova estetika

Nova estetika

Brend Louis Vuitton proglašen je najboljim luksuznim oglašivačem u 2014. jer je uspio iskoristiti masovne medije, a ostati ekskluzivan. No još je među rijetkim luksuznim brendovima koji dobro kombiniraju nove tehnologije sa ‘zemaljskim’ kampanjama. Boje se gubitka ekskluzivnosti.

Kako su to objasnili iz Luxury-dailyja, Louis Vuitton bez po muke uspio se ‘prebaciti’ na viziju novoga kreativnog direktora Nicolas Ghesquierea te je ostao dosljedan u svojoj komunikaciji na svim medijima (dosljednost, odnosno ‘luksuznost’ na digitalnim medijima priličan je izazov za tu kategoriju brenda). Oči modnih kritičara, publike, a i marketinških stručnjaka upravo su u LV od kraja 2013., kada je spomenuti kreativni direktor na tome mjestu zamijenio pomponsijeg, iskričavijeg Marca Jacobsa. Novi LV Ghesquiere zamišlja je kao mnogo jednostavniji, ‘tiši’ modni brend koji se od ostalih igrača na tržištu nastoji razlikovati kvalitetom i finočom dizajnom. Kako su neki mediji izvijestili, novi se kreativni direktor odlučio fokusirati na odjeću, odnosno dizajn jer je naglašavanje marke (sjetite se samo poplave logotipa LV na, najčešće, torbicama) udaljilo (ili, slobodno rečeno, ‘poseljačilo’) brend od njegovih temeljnih vrijednosti. No Ghesquiere je smatrao da novu estetiku brenda valja uvoditi postupno tako da je kampanja s početka 2014. još uvijek pratila viziju njegova prethodnika Marca Jacobsa pa su tako, recimo, u sklopu tiskovne kampanje ‘Spirit od Travel’ objavljene fotografije modela na safariju koji su u rukama nosili torbice s jasnim logotipom LV. Reinterpretirana vizija brenda možda jest ‘utišana’, ali njezino predstavljanje publici nije bilo.

Naime, Ghesquiere je zajedno s vlasnicima brenda odlučio unajmiti svih 16 izloga trgovina Saks Fifth Avenue u New Yorku i postaviti modele iz svoje prve kolekcije. Nikad dotad, piše Luxurydaily.com, nijedan luksuzni brend nije ‘retail’ kanale iskoristio na takav, masovni način.

Novu estetiku pratila je i snažna tiskovna kampanja, pa su zakupljeni svi vodeći modni magazini, a i brend se odlučio iskustvati u izdavaštvu pa su u listopadu svijetu predstavili magazin The Book – ‘in-house, glossy, koji će izlaziti dvaput na godinu. Magazin, naravno, neće biti u slobodnoj prodaji (da ne izgubi na ekstremnoj visini), već će se nakon prijevoza na 11 svjetskih jezika dostavljati u poštanske sandučiće LV-ovih vjernih kljenata. Iako je u fokusu marketinga u prošloj godini bila promocija nove LV-ove estetike, nije zaboravljena ni tradicija, naslijeđe brenda. Kako bi dali svojevrsnu počast dosadašnjim kreativnim umovima koji su krojili brend, stratezi LV-a pozvali su šest ‘ikonoklasta’ da reinterpretiraju čuveni monogram. U projektu su sudjelovali poznati dizajner cipela Christian Louboutin, fotograf Cindy Sherman, arhitekt Fred Gehry, modni dizajner Karl Lagerfeld, industrijski dizajner Marc Newson i modni dizajner Comme de Garconsa Rei Kawakubo. Ta moćna gomilica privukla je pozornost medija, koji su spremno popratili i proslavili tradiciju Louis Vuittona.

Osim prema monogramu brenda je poznat i prema svojim kovčezima (tu i počinje priča o brendu), pa su se marketingaši koji stoje iza brenda odlučili uključiti u pompu oko Svjetskoga nogometnog prvenstva. Za tu je prigodu dizajniran specijalni kožnati kovčeg u koji je bio spremljen pobjednički trofej. Sav taj marketinški napor rezultirao je povećanjem prihoda od četiri posto, uvrštavanjem brenda na listu 100 najmoćnijih brendova na svijetu, a i povećanjem ‘brand awarenessa’ kod kineskih potrošača. Potonje je prilično dobra vijest za LV jer su recentne studije pokazale da kineski potrošači (a treba li uopće spominjati koliko su važni za globalnu prodaju) gube interes za luksuzne, europske modne marke.

I dok je LV kombinirao zemaljske i digitalne medije ne bi li potrošačima predstavio novu estetiku i povećao tržišni udjel, Hermes je prošle godine intenzivirao svoje digitalne aktivnosti. Nakon par godina odbijanja novih tehnologija, Hermes se ohrabrio i upustio u eksperimente. Primjerice, prošle je godine lanširao aplikaciju koja omogućava kupcima da pretražuju i kupuju kravate na jednostavan, ali i zabavan način (aplikacija sadrži i neke igrice, tutoriale i sl.). Krenuo je i u produkciju videa za društvene mreže te pojačao reklamiranje proizvoda namijenjenih ljepšem spolu. Iako su spomenute kampanje skrojene za masovne medije, ekskluzivnost održava ograničavanjem prodaje i to isključivo putem vlastitih kanala. Dior, kao trećeplasirani prema mišljenju uredništva Luxurydaily.coma, također je pojačao aktivnosti u digitalnom svijetu, krenuo u izdavanje vlastitog magazina Dior Mag i nastavio snažne tiskovne kampanje u luksuznim časopisima, ali i promovirati tradiciju i luksuz organizirajući niz izložbi i evenata. Tako, primjerice, putujuća izložba ‘Le Petit Théâtre Dior’ upoznaje publiku s poviješću brenda i odjećom koja je na neki način utjecala na njegov razvoj.

Kako navodi ekipa sa spomenutog portala, spomenutim brendovima zajedničko je što uspijevaju biti dosljedni na svim kanalima, u potpunosti su se oslobodili straha od digitalnog svijeta te uspješno kombinirali nove tehnologije sa ‘zemaljskim’ kampanjama koje podsjećaju potrošače na njihovo bogato naslijeđe i, što je najvažnije, luksuz.

Ne treba se bojati komentara na društvenim mrežama. Čak devedeset posto ljudi vjeruje preporukama članova svoje društvene mreže, što je jasan znak da vaša tvrtka mora biti ondje. Upravo utjecajem društvenih mreža na poslovanje bavit će se Liderova konferencija ‘Marketing by numbers’ koja se 2. lipnja održava u Zagrebu.

Vrtke mogu uspješno poslovati bez društvenih mreža jedino ako su monopolisti ili u državnom vlasništvu. Sve druge moraju se naučiti novom pristupu poslovanju. Poručuje to certificirani stručnjak za Google AdWords Miroslav Varga koji će na Liderovoj konferenciji ‘Marketing by numbers’ 2. lipnja govoriti upravo o utjecaju društvenih mreža na poslovanje. Američki stručnjak Eric Qualman procjenjuje pak da će za deset godina četvrtdeset posto američkih tvrtki koje su danas na popisu Fortune 500 nestati. Prema njegovu mišljenju, tvrtke nemaju izbora: moraju biti na društvenim mrežama i moraju voditi računa o kvaliteti svoje prisutnosti ondje. Ljudi vjeruju preporukama članova svoje društvene mreže čak devedeset posto, a samo četvrtina posto oglasnim porukama.

Kako Varga ističe, sve što je povezano s internetom kod nas malo kasni, pa tako i angažiranost na društvenim mrežama. Srećom, taj je zaostatak sve manji. Nerazumijevanje ili strah od loših komentara odbija poduzetnike od društvenih mreža. Istraživanja su pokazala da tvrtke koje imaju dobre i loše komentare imaju gotovo dvostruko veće povjerenje kupaca i ostvaruju dvostruko više prodaje. Kad ste na društvenim mrežama, to je jedan od znakova kupcima da se ne bojite javno izložiti i stati iza svoje usluge ili proizvoda – ističe Varga.

U online oglašavanju postoji nekoliko alata (najrasprostranjeniji i vrlo moćan jest Google Analytics – koji je besplatan) kojima se može s odmakom od 15 sekundi do 48 sati saznati koji kanal, koja poruka, koja lokacija, koje vrijeme, koja temperatura, koja dobna ili rodna skupina najbolje reagira na našu ponudu. Tada je jednostavno odlučiti kamo ulagati više, a kamo manje.

Mnošta je Facebook sinonim za društvene mreže, no specijalizirane mreže mogu dati bolje rezultate. Primjerice, oglašavate li u segmentu B2B, LinkedIn je suveren – kaže Varga.