Cijela zajednica treba proaktivno djelovati

U oči Liderove konferencije Smart Cities 2015. – Pametni gradovi – od ideje do realizacije, o izazovima hrvatskih gradskih uprava i novim rješenjima razgovarali smo sa Željkom Turkom, predsjednikom Udruge gradova, suorganizatorom konferencije te gradonačelnikom Zaprešića s devetogodišnjim mandatom. Udruga od osnutka 2002. godine promovira decentralizaciju vlasti, interese lokalne samouprave i povezivanje gradova te sva rješenja koja se skrivaju iza sintagme ‘pametni gradovi.

Kako Udruga gradova sudjeluje u konceptu razvoja pametnih gradova? – Od pokretanja sustava e-Gradi i data.gov Udruga gradova aktivnije se uključila u agendu smart city. Ove godine imamo niz inicijativa za promociju rješenja smart city, od ove konferencije s Liderom, cjelogodišnjeg natječaja za najbolja rješenja smart city, radionice s Ministarstvom uprave o korištenju e-Gradi i data.gov platforme. S tijelima državne uprave radimo na internim projektima koji će ubrzati upravne procese te građanima i poduzetnicima smanjiti troškove i vrijeme provedeno u obilasku raznih institucija. Jedan takav projekt očekujemo da krene najkasnije na jesen ove godine. Pripremamo pilot-projekt za osnaživanje nacionalne turističke ponude razvojem e-mobilnosti, ali nam izazov predstavljaju izvori sredstava za provedbu projekta, a za iduću godinu planiramo u cijelosti elektroničke servise, no s obzirom na to da u tome ovisimo o državnim tijelima, za sada ne možemo o detaljima.

Kako biste opisali pametan grad, što ga takvim čini? – Mnogo je definicija što je to pametan grad, odnosno što su to proizvodi smart city. Pametan je onaj grad u kojem javna uprava, ustanove, privatne inicijative, udruge i građani surađuju u stvaranju i implementaciji rješenja koja povećavaju gospodarsku konkurentnost, ubrzavaju poslovne procese i aktivnosti, smanjuju potrošnju resursa i poboljšavaju kvalitetu života. Pametan grad je onaj u kojem gradska uprava omogućava raznim inicijativama da stvore pametna rješenja, ali nije nužno dominantan nositelj izrade pametnih rješenja. Da bi grad bio pametan, ključno je da u njemu građani i poslovna zajednica proaktivno djeluju i predlažu, stvaraju rješenja koja utječu na uklanjanje njihovih svakodnevnih problema.

Zašto gradovi trebaju biti pametniji? – U današnje doba ubrzanih zakonodavnih promjena, brzih poslovnih procesa i smanjenja proračunskih prihoda važno je poslovati pametnije jer na taj način možemo na ekonomičan način stvarati nove vrijednosti i konkurentno poslovno okruženje. Na taj način možemo ubrzati procese javne uprave da bismo pratili ubrzani tempo privatnih poslovnih procesa ili ostvariti dugoročne uštede radi rasterećenja građana i poduzetnika, ali treba razumjeti i da stvaranje određenih pametnih rješenja traži vrijeme i ulaganje sredstava.

Tko sve treba odnosno može biti inicijator promjena prema pametnom gradu? – Privatna i građanska inicijativa i razvoj rješenja ključ su stvaranja pametnih gradova. Europska su iskustva pokazala da brojna pametna rješenja koja čine dio pametnoga grada nisu proizvod javne uprave, već proizvod privatne inicijative koju je podržala javna uprava – primjerice otvaranjem podataka za izradu novih servisa ili aplikacija, sklapanjem partnerstva na projektima opremanja javnih prostora senzorima koji stvaraju podatke nužne za nove pametne usluge itd.

Jesu li pametna rješenja privilegija samo bogatih gradova? – Nisu, ali veliki, gusto naseljeni, uvjetno rečeno zagađeni ili prometno opterećeni gradovi brže će ostvariti povrat investicije u pametna rješenja ili ostvariti bolje rezultate primjenom pametnog rješenja, odnosno uopće biti u prilici stvarati pametna rješenja za probleme koji ne postoje u manjim sredinama. U velikim gradovima sa znatnim prometnim opterećenjem potpuno je logično očekivati pametna rješenja koja će rasteretiti prometnice i smanjiti zagađenje zraka smanjenjem traženja parkinga i poticanjem e-mobilnosti. To mogu biti aplikacije za rezervaciju parkinga ili slotova kod velikih logističkih skladišta; inteligentno upravljanje prometom i hitnim službama i interaktivno upravljanje rasvjetom, za što je preduvjet nekakva vrsta prometnog ili nadzornog centra. No to nisu problemi malih kojima su nužna redovna ulaganja u održavanje opreme i upravljanje sustavom. U obalnim gradovima sa sezonskim opterećenjem prometa i infrastrukture možda i postoji prostora za neka od takvih rješenja, ali prije odluke za preuzimanje takve financijske obveze svaka jedinica za sebe mora analizirati troškove i koristi koje takva rješenja donose.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj? – Prečesto imamo dojam da smo na začelju. No danas u Hrvatskoj možete naći primjere koji su godinama ispred svjetske prakse. Na primjer, San Francisco je prije tri godine uveo plaćanje parkinga putem mobilnih uređaja, a u Hrvatskoj se to smatra stečenim pravom. Savezna država Colorado i Hartford u Connecticutu ove su godine uveli aplikaciju Balancing Act, preko koje građani mogu povećavati i smanjivati proračunske stavke i naučiti izazove sastavljanja proračuna, a Rijeka je istu takvu aplikaciju pod imenom ProračunAjme izradila još 2011. godine. Velik iskorak predstavlja i informacijski sustav e-Pula, strategija Dubrovnik Smart City itd. Postoji dovoljno prostora u segmentima pametne ekonomije, pametne uprave, open data i big data, ali te su inicijative do unazad godinu dana bile ograničene nedostatkom nacionalne tehnološke platforme za autentikaciju korisnika i objavu podataka. Taj je dio problema u dobroj mjeri eliminiran otvaranjem e-Grada i data.gov platforme, a sada je preostao izazov decentralizacije većeg broja funkcija na lokalnu samoupravu kako bi se stvorila pametna rješenja za znatan broj funkcija koje sada nisu u našoj nadležnosti. Primjerice, dok je državna uprava izdavala akte vezane uz gradnju, niste mogli dobiti web ili sms-potvrdu o stanju rješavanja vašeg predmeta, a ni godinu dana od prijenosa te funkcije na lokalnu razinu ta je usluga zaživjela.

Koji su prvi koraci? – Veći gradovi trebali bi odrediti tijelo izvan uprave koje bi bilo nositelj izrade strateškog i akcijskog plana, u idealnom slučaju to bi bilo tijelo poput Amsterdam Smart Cityja. To tijelo trebalo bi također biti nositelj razvoja i pilotiranja rješenja smart city, a u konačnici i rukovoditi primjenom tih rješenja. Važno je da u tom tijelu sudjeluju svi zainteresirani sektori – od gradske uprave, ustanova i društava, poduzetnika, građanskih inicijativa do akademskih zajednica zbog stvaranja rješenja koja utječu na prioritetne probleme zajednice, ali i radi koordinacije svih tijela i izbjegavanja dupliciranja aktivnosti. Manji gradovi ili općine koje gravitiraju većim gradovima trebali bi sudjelovati u takvom zajedničkom tijelu budući da se projekti intermodalnog prijevoza, zaštite okoliša, pa u nekim segmentima i elektroničke uprave, tiču područja koje je bitno šire od velikoga grada.

Što držite najproblematičnijim u razvoju gradova? – Smart grid i e-mobility područja. Tu je potreban veći angažman kompanija koje se bave toplinskom i električnom energijom, ali i vodoopskrbom, u smislu razvoja pametne infrastrukture na mreži i zajedničkog nastupa u implementaciji tehnologija smart metering, što će otvoriti mnogo prostora za aplikacije i inicijative za učinkovito korištenje resursima. I tu leži ključni izazov stvaranja pametnih gradova – povezivanje različitih subjekata i kreiranje zajedničkih platformi i izvora podataka za pametna rješenja.