Jedinstveno digitalno tržište jedna je od omiljenih fraza u Europskoj uniji otkako je u Bruxellesu prošle godine ustoličena nova Europska komisija pod ravnanjem Jean-Claudea Junckera, koji je obećao njegovu realizaciju u svome mandatu. Dugo se i pažljivo kuhala nova strategija za stvaranje famoznoga jedinstvenog digitalnog tržišta koje će, jednom uspostavljeno, izbacivati novac za europsku ekonomiju poput bankomata, a onda je Komisija 6. svibnja napokon ponosno predstavila rezultate svog razmišljanja.
U kratkim crtama, zamisao koju bi trebalo ostvariti do kraja sljedeće godine temelji se na tri stupa: boljem pristupu digitalnim uslugama i proizvodima za potrošače i poduzeća, stvaranju uravnoteženih uvjeta za razvoj digitalnih mreža i inovativnih usluga te maksimiranju rasta digitalne ekonomije, što zapravo opisuje glavnu svrhu cijele inicijative. Uklanjanje trenutačnih zapreka digitalnoj europskoj ekonomiji, zbog kojih su rezultati porazni (samo 15 posto potrošača kupuje na internetu u drugim članicama, samo sedam posto malih i srednjih poduzeća prodaje preko granice), urodilo bi prema računu Komisije s 415 milijardi eura na godinu za europsku ekonomiju i stotinama tisuća novih radnih mjesta. Iako se stječe dojam da su internetske usluge otišle dalje, podaci ocrtavaju sasvim drugačiju sliku prema kojoj je EU skup 28 različitih tržišta različite razvijenosti, s katkad potpuno drugačijim i nerijetko kompliciranim ili nejasnim pravilima, i to kad ih uopće ima. U nekim članicama neke stvari na tom području nisu ni jasno definirane, zato uopće ne začuđuju spomenuti podaci o vrlo slabom iskorištavanju potencijala e-trgovine i e-upravljanja.
Mnogo se očekuje od uspostave digitalizirane Europe, pa su shvatljive brze i uglavnom pozitivne reakcije raznih dionika. Istaknuti zastupnici u Europskom parlamentu poput Jerzyja Buzeka, Vicky Ford i Pavela Svbode pozdravili su početak ostvarenja toga dugog sna. Iz udruge europskih trgovačkih komora Eurochambres stigli su također pozitivni tonovi premda su Komisiji predbacili manjak mjera za osvježavanje postojećih pravila i zakona koji utječu na e-trgovinu. Tako, primjerice, Direktiva o uslugama starija je od deset godina i dosad nije uklonila niz zapreka prekograničnom davanju usluga, što je, prema mišljenju glavnog tajnika organizacije Arnalda Abruzzinija, trebalo uključiti u taj prijedlog. I u najvećoj stranci u Parlamentu načelno su zadovoljni prijedlogom, no očekuju konkretno prijedloge iz Komisije u sljedećim mjesecima. Andreas Schwab iz Europske pučke stranke smatra kako prijedlozi ‘idu u pravom smjeru’, ali da će biti potrebne dodatne promjene u zakonima država članica. Usprkos nekim prigovorima i većim očekivanjima raznih interesnih skupina svi su, čini se, zadovoljni time da se ipak kreće, čak i relativno brzo za kriterije Europske unije.
