Instant-doba

I kava i čaj, pa i kakao, u nekom su trenutku u povijesti bili stigmatizirani bilo zbog ćudorednih razloga bilo zbog neznanja ili pohlepe. Ipak, ovisnost o njima još nikoga nije stajala života.

Davne 1748. u Zagrebu je otvorena prva kavana i u devetnaestom stoljeću na Jelačić-placu bilo je više kavana nego danas, ali Hrvati ipak piju manje kave od Skandinavaca i Europske općenito. Dva od tri Europskana počnu dan ispijanjem kave koje se na godinu po stanovniku potroši oko šest kilograma, što je više od svjetskog prosjeka; Hrvati pak popiju samo malo više od pet kilograma kave. Kofein je najčešće konzumiran psihokativna droga na svijetu, a običaj ispijanja kave mijenja se od sjevera prema jugu i zapadu prema istoku u skladu s mentalitetom, pa Hrvati u odnosu na sjevernjake ipak danguje i pije kave pretparavaju u najaktivniji dio društvenog života. O mnogim temama raspreda se uz nju, ali malotko razmišlja o tome gdje se zrno iz kojega se dobiva toliko traženi napitak uzgaja i kako se to čini te koliko novca stoji kilogram najskuplje kave na svijetu.

Najviše kave uzgaja Brazil, više od trideset posto svjetske proizvodnje arabice i robuste, ali to je samo jedna od 75 zemalja u kojima raste taj plod. Uzgajaju je na Havajima (jedino mjesto u SAD-u), u Latinskoj Americi, Africi i Euroazijskoj. U Meksiku, primjerice, ima više od stotinu tisuća malih plantaža, slično kao u Kolumbiji, a u Gvatemali kava raste na nadmorskoj visini od 4500 metara.

Iako su zemlje Latinske Amerike veliki proizvođači kave, njezina je pradomovina Afrika, Etiopija, gdje je prvi put otkrivena i u Europu je donesena tek u sedamnaestom stoljeću. Okus kave ovisi o klimatskim uvjetima i tlu pa jedna miriše na voće, a druga na čokoladu ili duhan, kakao, zemlju i cedrovinu, poput kave sa Sumatre. Tko želi kušati najskuplju kavu na svijetu, treba piti panamsku. Riječ je o brendu kave Hacienda La Esmeralda koja se uzgaja u vrlo malim količinama na obroncima planine Barú. Kilogram stoji oko 2500 kuna i na raznim svjetskim natjecanjima trinaest je puta ocijenjena najboljom.

Druga na top-ljestvici najboljih kava na svijetu jest Luwak Coffee iz Indonezije, posebna po tome što zrno kave najprije prođe kroz probavni sustav cibeta, azijske mačke. Izmet se skuplja i pranjem se iz njega izdvajaju kavna zrna koja se zatim prže. Probavni sokovi cibeta izvuku gorčinu iz kave, zbog čega ima poseban miris; zove se još i cibet-kava. Kilogram stoji malo više od 1100 kuna.

Na trećem je mjestu po skupocit, ali i kvaliteti, kava St. Helena Coffee Company’s Island sa Svete Helene. Kilogram stoji 560 kuna, a svjetsku popularnost duguje Naopleonu Bonapartu koji je posijao to sjeme na otoku dok je bio u progonstvu. Slijede Molokai Coffee s Havaje, za kilogram koje morate izdvojiti 400-tinjak kuna, pa brazilska kava Fazenda Santa Ines, koja stoji 350 kuna; kava Blue Mountain s Jamajke koju je kuni jeftinija, Los Planes iz El Salvador stoji oko 300 kuna po kilogramu, cijena kave Mi Esperanza Coffee iz Honduras je 250 kuna, a Starbucks Rwanda Blue Bourbon iz Ruande stoji malo manje od dvjesto kuna po kilogramu, kao i Coffee Yauco Selecto AA iz Portorika.

Nije kava svima uvijek bila omiljena kao danas: neki katolički svećenici u prošlim stoljećima nazivali su je ‘vražjom tekućinom’, ali spasio ju je papa Klement VIII. A Engleskinje su 1674. peticijom tražile zabranu pijenja kave jer su zbog nje njihovi muževi gubili vrijeme.

U svijetu postoji nekoliko top-lista kave, razlike u izboru neznatne su. Osim kave pije se i mnogo čaja, i to najviše u Indiji, gdje ga se najviše proizvodi, kao i u Kini, u kojoj je otkriven prije nepunih pet tisuća godina. Omljen je također u Japanu, Engleski tradicionalno piju čaj popodne (običaj je uvela vojvodkinja od Bedforda u devetnaestom stoljeću), a Amerikanici vole isprobavati čajeve s raznih strana svijeta, među kojima je i crni čaj iz Kenije, trećega proizvođača čaja na svijetu, posebno te vrste; ondje su prve plantaže posadene početkom devetnaestog stoljeća. Iako ih se poistovjećuje s ljubiteljima voćke, Rusi su veliki konzumenti čaja koji su otkrili polovinom sedamnaestog stoljeća. Argentina je poznata po čaju mate, blagotvornom za zdravlje, a industrija uzgoja čaja na Šri Lanki, koja je četvrti proizvođač čaja na svijetu, počela je davne 1867. i jedna je od važnih izvoznih grana.

Kao i u svemu, i na tržištu kave i čaja vladaju trendovi, odnosno prilagodba potrebama potrošača ili samo njihovo ‘oblikovanje’, zato je mnogo instant-napitaka. No božanstveni okus kakaa, ploda kakaovca koji raste u tropskim predelima i od kojeg se proizvodi čokolada, a služi i kao napitak, teško može išta dopuniti ili zamijeniti.