Zemlje u regiji zainteresirane za hrvatski model fiskalizacije

Dodatnih osam milijardi kuna donio je sustav fiskalizacije u državnu blagajnu već u prvoj godini primjene. Izvrsni rezultati sustava čije je centralno informatičko rješenje razvio i implementirao APIS IT izazvali su zanimanje drugih država – Slovenije, Češke, Srbije… Već postoji interes potencijalnih kupaca. S obzirom na to da su partneri za taj novi izvozni projekt države, nije zanemariv čimbenik njihova zakonska regulativa. Za uvođenje fiskalizacije svaka država treba prilagoditi propise, pa od inicijalnih razgovora do realizacije mogu proći i godine.

Hrvatsko rješenje fiskalizacije kao odličnu izvoznu priliku prepoznali su i neki IT divovi, poput IBM-a i Oraclea s kojima je APIS IT sklopio strateška partnerstva u sklopu kojih su nam ponudili svoje izvozne mreže za prodaju fiskalizacije. Sustav je napravljen za potrebe Porezne uprave, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom na snazi je od 1. siječnja 2013. (do 1. siječnja 2014. morali su joj se prilagoditi svi obveznici) i već je u prvoj godini primjene napunio državni proračun. Uvođenje fiskalizacije utjecalo je i na sređivanje hrvatskog tržišta te smanjenje sive ekonomije. Ugostitelji su u 2013. prijavili 2,6 milijardi kuna više oporezivog prometa u odnosu na godinu prije, što je povećanje od 40,52 posto. U trgovinama je prijavljeno 5,2 milijardi kuna oporezivog prometa više, što je povećanje od 14 posto u odnosu na 2012. godinu. Više poreza platili su i odvjetnici te neke druge djelatnosti.

Da nije fiskalizacije, taj bi porez vjerojatno ostao neprijavljen, a kvalitetu tog projekta prepoznale su i neke druge države u okruženju koje su pokazale interes za njezinu uvođenje. To znači da se radi o proizvodu koji ima i izvozni potencijal. Hrvatski model fiskalizacije omogućuje kontrolu izdanih računa u realnom vremenu, a sustav je baziran na otvorenim standardima, razmjeni XML poruka uporabom web-servisa i digitalnog potpisivanja poruka. Rješenje fiskalizacije koje je uveo APIS IT u Hrvatskoj se pokazao kao vrlo prepoznatljiv i u praksi hvaljen informatički projekt pa ne iznenađuje što ga je i neovisna analitička kuća IDC Adriatics proglasila najboljim informatičkim projektom u javnom sektoru za 2013.

Dodaje da su rezultati provedbe fiskalizacije u Hrvatskoj vrlo brzo ispunili cilj uvođenja reda na tržište i pokazali se iznimno učinkovitim modelom u borbi protiv sive ekonomije, utaje poreza i nelojalne konkurencije. Vjerujem da je upravo fiskalizacija pokazala kako se može provesti jedna reforma, odnosno koliko tehnologija može pridonijeti promjeni. Nadam se da će se ubuduće cijela IT zajednica više uključiti u proces reformi jer uvođenje određenih tehnoloških rješenja u javnu upravu može učiniti državu jeftinijom i efikasnijom. Tehnologija može mnoge stvari učiniti transparentnima pa nije čudno što postoje otpori i tehnološkim reformama.

Naručitelj projekta fiskalizacije bila je Porezna uprava, koja je zahtijevala da sustav bude dostupan svih sedam dana na dan uz mogućnost zapiranja do 1000 poruka u sekundi, do 10 milijuna poruka dnevno, online dostupnost svih zaprimljenih računa tijekom dvije godine te odgovor na ulaz u sustav do dvije sekunde i slično. Svi su zahtjevi uspješno ispunjeni, a neki su u realizaciji i premašeni, primjerice, prosječno vrijeme odaziva sustava nije dvije sekunde kako je zahtijevano, nego 0,2 sekunde. Da bi se što lakše uskladili sa sustavom fiskalizacije, za proizvođače softvera organizirani su edukativni okrugli stolovi i na njihovu preporuku napravljene neke korekcije, a korisnici su imali dovoljno vremena testirati aplikacije i povezivanje sa sustavom Porezne uprave.