Država naplatila najam za poslovni prostor koji se ne može upotrebljavati

Natječaj za poslovni prostor u Splitu već je bio gotov i naknadno je ustanovljeno da nisu usklađeni gruntovnica i katastar. Zato se nije moglo izdati rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima.

Prije nekoliko dana skoknuo sam do trgovine kavom u zrnu Expressa duo u Zagrebu. Iako sam žešći kavopija, razlog nije bila okrepa, nego razgovor s Tonijem Bingulom, vlasnikom spomenute tvrtke. Smatra kako ga je Državni ured za upravljanje državnim imovinom (DUUDI) oštetio ne vrativši mu jamčevinu koju je dao za zakup lokala u Splitu. Bingulina je tvrtka pobijedila lani na natječaju koji je raspisala DUUDI-jeva tvrtka Državne nekretnine za poslovni prostor od 25 četvornih metara na atraktivnoj splitskoj lokaciji u starom dijelu grada. Bingula je uplatila jamčevinu od tri mjesečne zakupnine, odnosno 10.488 kuna, potpisao je ugovor potkraj srpnja i početkom rujna dobio je odgođu plaćanja mjesečne zakupnine na šezdeset dana, dok ne preuredi prostor. Nakon toga je 10. rujna podnio zahtjev splitskome Gradskom poglavarstvu za dobivanje rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima (MTU). Međutim, pojavio se problem.

U Poglavarstvu su mu rekli da nije moguće davanje MTU-a zato što u gruntovnici (zemljišnim knjigama) i katastru (posjedovni list) nisu jednaki podaci. U gruntovnici piše da je vlasnik spomenutog prostora Republika Hrvatska, no u posjedovnom su listu navedene dvije žene: Marija Deminić i Marica Šegvić. Iako su, kaže, u Poglavarstvu bili vrlo ljubazni, nisu mu mogli izdati rješenje o MTU-u pa je, ogorčen, 10. studenoga poslao pismo Državnim nekretninama u kojem zahtijeva raskid ugovora. Razlog je bio što je ta tvrtka raspisala natječaj za zakup prostora za koji nisu usklađeni papiri, zbog čega se u njemu ne može poslovati. Zatražio je i povrat svoje jamčevine, ali iako je do tada uložio nešto novca u poslovni prostor te više u kupnu aparatu (ukupno 25 tisuća kuna), nije očekivao da će ga odšteti. Iz Državnih nekretnina stigao mu je odgovor da na dan 30. studenoga 2014. njegov dug za zakup iznosi 9763,24 kune, koje su naplaćene iz jamčevine, i da mu vraćaju ostatak od 724,76 kuna. Bingula smatra da nije ništa dužan jer mu nije omogućeno da uredno posluje.

U DUUDI-ju, koji nam je odgovorio u ime Državnih nekretnina, potvrdili su da su na temelju dopisa bili upoznati s poduzetnikovim problemom. Kažu da im je to prvi takav slučaj i poručuju da im Bingula nije ostavio dovoljno prostora za manevar jer je tražio raskid ugovora. Izrazavamo žaljenje zato što nije kontaktirao s nama zbog situacije u kojoj se našao jer bi se unutar zakonskih okvira pokušalo naći eventualno rješenje na obostrano zadovoljstvo, poručili su. Bingula pak tvrdi da je usmeno kontaktirali i da mu je nuđeno da zakupninu ne plaća do ljeta ove godine dok se ne riješi taj problem. No, kako sâm kaže, pitanje je bi li se to riješilo, a nisu ga mogli osloboditi plaćanja parafiskalnih nameta (spomeničke rente, komunalnih plaćanja…) i to mu se nije isplatio.

Iako se mogu čuti priče da u DUUDI-ju i njegovim tvrtkama doista pokušavaju uvesti red u državnu imovinu, u toj državnoj tvrtki najvjerojatnije se dogodila nenamjerna pogreška. Međutim, zbog toga ne bi smio trpjeti poduzetnik. Zato apeliramo na DUUDI, odnosno na Državne nekretnine, da se poduzetniku Binguli vrati uplaćeni novac i da riješe problem s gruntovnicom i katastrom spomenutoga poslovnog prostora u Splitu. Kad to učine, onda bi bio red da Binguli ponude nov ugovor.

Iz DUUDI-ja su poručili da je njegova tvrtka Državne nekretnine postupila u skladu s ugovorom o zakupu poslovnog prostora s tvrtkom Expressa duo u vlasništvu Tonija Bingule. Zato, iako Bingula smatra da nisu stvorenii uvjeti za poslovanje, iz DUUDI-ja poručuju da ne mogu vratiti u cijelosti polog koji je uplatio. Dakle, za razliku od Bingule, smatraju da je najvažniji ugovor, a ne neuskladenost između gruntovnice i katastra. Osim toga Bingula tvrdi kako je uložio nešto novca u sporni poslovni prostor u Splitu, no iz DUUDI-ja poručuju da ‘prema primopredajnom zapisniku nije vidljivo da je zakupnik uložio znatna sredstva za uređenje nekretnine, a u uvjetima javnog natječaja razvidno je bilo istaknuto da zakupnik ne ostvaruje pravo na povrat sredstava uloženih u uređenje zakupljenog prostora.’