Home / Financije / Pet koraka u gospodarenju otpadom

Pet koraka u gospodarenju otpadom

Najjače platforme za mrežno financiranje zasad nisu dostupne hrvatskim državljanima, ali novac se može pozajmljivati i na njima, i to preko posrednika u SAD-u ili Velikoj Britaniji. Drugi su problem kamate, koje ovise o procjeni rizika.

Online platforme za masovno financiranje posljednjih su godina postale dio glavne poslovne struje. Više ih se ne smatra načinom financiranja nekih tamo čudaka ili poslovnom ekshibicijom jer su se duboko ukorijenile u poslovne modele i najobiljnijih tvrtki. Osim crowdfunding-platformi pojavljuju se novi načini financiranja zamišljenih projekata. Uz crowdfunding, ‘peer-to-peer’ pozajmica (P2P) najpopularniji je alternativni model financiranja koji se pojavio u svijetu u posljednjih nekoliko godina. Riječ je o transakciji financijskih sredstava između pojedinaca koji do ulaska u poslovni odnos nisu bili povezani. To se, naravno, događa kao i na crowdfunding-platformama, bez upletanja tradicionalnih posrednika poput banaka ili sličnih ustanova. Spomenuto pozajmljivanje događa se na mreži, na specijaliziranim mrežnim stranicama tvrtki koje se bave tim načinom ulaganja.

Osim pozajmica za poslovne projekte zamjetan je porast trendova u kojima se novac pozajmljuje za plaćanje školarina i kupnju nekretnina. Kamate nisu fiksne, nego se dogovaraju između dvoje poslovnih suradnika ovisno o riziku ulaganja, tj. procjeni onoga tko pozajmljuje koliko će mu se to ulaganje isplatiti, ili mrežne stranice same propisuju fiksna pravila poslovanja. Valja znati da kamate u tom načinu poslovanja mogu biti izrazito visoke, od pet pa sve do lihvarskih 35 posto; određuju se prema rejtingu klijenta. Tako najpoznatija P2P platforma Lending Club dijeli moguće klijente prema kategorijama rizičnosti. Oni najpouzdaniji, s najboljim kreditnim rejtingom, mogu dobiti kamate od pet do šest posto na godinu s rokovima povrata od jedne godine, a oni iz najrizičnije skupine, ako odaberu mogućnost povratka do pet godina, morat će platiti kamate od čak 28,69 posto. Tolike su zbog velikog rizika zamišljenog ulaganja jer ona najčešće nisu zaštićena nikakvim jamstvom ili regulativom.

Kako onda privući osobu svojem proizvodu ili ideji? Kako učiniti da se netko osjeća dovoljno sigurno da svoj teško zarađeni novac daje upravo vama? Jure Bilić, čovjek koji je prikupio najviše novca u Hrvatskoj s pomoću Kickstartera ako gledamo samo jedan projekt (malo manje od 850.000 kuna), tvrdi da razliku čini dobro predstavljeni proizvod. Priprema proizvoda za predstavljanje i marketing moraju biti na najvišoj razini. To pogotovo vrijedi ako odlučite tako plasirati proizvod. Također, ideja nije dovoljna.

– Poenta uspješnog projekta na Kickstarteru, kao i u svakom crowdfundingu, jest da kampanja počinje sa završetkom projekta, a ne da samo izbacite ideju i čekate da vam donacije stignu pa onda počnete raditi. Mnogi su upravo zbog toga propali iako im ideje nisu bile loše – upozorava Bilić.

Ako je vaš projekt već završen ili je pri kraju, tržište ga je prepoznalo te već imate i potencijalne kupce i obožavatelje, izgledi da će uspjeti zahvaljujući crowdfundingu ili P2P-u mnogo su veće.

U strukturi hrvatskog BDP-a industrija je prošle godine, naglašavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, činila 17,8 posto, od čega na gospodarenje otpadom otpada 2,52 posto, a ono zapošljava gotovo 10.000 ljudi. Zaključuju da je potencijal gospodarenja otpadom velik jer zahtijevaju manje ambalaže od vakumiranih pakiranja i pića u povratnim bocama. Treba odabirati reciklirane proizvode i one s duljim vijekom uporabe – poručuju iz Zagrebačkog holdinga uime svojih podružnica Čistoće i ZGOS-a. Posebno ističu važnost kompostiranja – biološke prerade biootpada koji se sastoje od vrtnog ili zelenog otpada i kuhinjskog otpada. Kompost se upotrebljava kao hrana biljkama, za zadržavanje vode i prozračnost tla te bolji rast korjenitog bilja, pa se tako izbjegava odlaganje biootpada na odlagalište.

Iz 360.000 zagrebačkih kućanstava i od 15.000 drugih korisnika usluga Čistoća skuplja i odvozi komunalni otpad, odvojeno skuplja korisni otpad poput papira, stakla i plastike u šest tisuća spremnika na javnim prometnim površinama i dvadesetak vrsta otpada u devet reciklažnih dvorišta. Uklanja također otpad s divljih odlagališta, postavlja i održava košarice za otpatke te urbani opremu u pješačkoj zoni u kojoj je 3721 košara za otpatke i 239 spremnika za pseći izmet. Čistoća zapošljava 1346 radnika raspoređenih na šesnaest mjesta u Zagrebu, a vozni park uključuje 263 namjenska vozila.