Home / Tvrtke i tržišta / Medijski metajezik preveli smo u mjerljive poslovne rezultate

Medijski metajezik preveli smo u mjerljive poslovne rezultate

U 2014. imali smo pozitivne poslovne rezultate: zadržali smo sve klijente i dobili sedamnaest novih, što je svakako lokalna priča o uspjehu. Još je važno naglasiti kontinuitet u pozitivnom poslovanju, u skladu s tim i stabilnost, koja je važna osobito u krizi. Uza standarde rada koje primjenjujemo to je dobitna kombinacija za naše klijente, a i naša najbolja preporuka za privlačenje novih. Vrlo smo zadovoljni, to više što smo prošle godine osvojili i nekoliko nagrada na lokalnim i međunarodnim festivalima oglašavanja. Posebno smo ponosni na regionalne nagrade: dvije zlatne na festivalu SEMPL u Portorožu za projekt ‘Twingospodice’. Ta kampanja pokazala je naše medijsko znanje, kreativnost i razumijevanje potrošača te važnost suradnje svih partnera – klijenta, kreativne i medijske agencije – pa je zato i donijela izvrsne rezultate.

Medijski zakup smatramo alatom, završnim korakom medijskog planiranja, što je dio koji vide potrošači. Posao koji stoji iza toga nije vidljiv, ali pretpostavka je uspješne izvedbe kampanje. Ne možete napraviti dobru kampanju ako ne razumijete cjelovito klijenta i njegove poslovne strategije, tržišnu dinamiku te medijsko okružje u kojem posluje. OMD se u posljednjih nekoliko godina uspješno odmaknuo od uloge medijske agencije prema relevantnom partneru u segmentu ukupnih marketinških komunikacija. Ključno je što smo preveli medijski metajezik u poslovni jezik klijenata, pa ciljevi o kojima govorimo nisu samo medijske varijable nego i mjerljivi poslovni rezultati: prodani broj automobila, iznos potrošačke košarice ili pak vrijeme provedeno na klijentovoj internetskoj stranici.

Najveće su promjene u načinu na koji potrošači konzumiraju medije. Često se čuje da je hrvatsko tržište tradicionalno, pri čemu se misli na još veliko vodstvo televizije kao dominantnog medija i u konzumaciji medija i u oglašivačkim ulaganjima u njega. No ‘tradicionalno’ pritom ne znači nužno loše, samo različito od nekih zapadnih tržišta, tipično više okrenutih digitalnim platformama nego što je slučaj kod nas. Imamo platforme koje imamo. Tradicionalni mediji kao što su radio, televizija i tiskovine još su dominantni u medijskom miksu većine oglašivača, što je logično jer ideja je uspješne kampanje da dosegne potrošače, stoga morate slijediti kanale kojima se potrošači služe. U odnosu na prije nekoliko godina promijenila se i fragmentacija kanala. Kad govorimo o televiziji, to je pojava dodatnih kanala kao što su Doma ili RTL 2 te pay TV kanala koji sad već imaju velik udio u cjelovitoj slici. Mijenja se i pristup planiranju medija jer uz veći izbor i potrošači postaju izbirljiviji. Naš posao ostaje osmisliti strategije koje će najbolje uzeti u obzir sve posebnosti tržišta, ciljanih skupina i performansi medijskih kanala.

Medijska scena uvelike se promijenila zbog veće zastupljenosti digitalnih medija. Taj trend prepoznali smo još davne 2007., kad smo među prvim medijskim agencijama osnovali zaseban digitalni odjel. Hrvatska posljednjih godina bilježi velik porast uporabe digitalnih medija zbog različite mogućnosti koje pružaju pametni telefoni, tableti i razne aplikacije. Sve te platforme otvaraju vrata oglašavanja i manjim tvrtkama koje upravo u njima pronalaze učinkovit način komunikacije s potrošačima. Iako je taj rast velik, podaci o uporabi digitalnih medija i platformi još pokazuju nerazmjera s proračunima predviđenima za njih.