Emanuel Lasker

Šah je umjetnost analize – rekao je jedan od prvih velikih šahista proizašlih iz škole Sovjetskog Saveza Mihail Botvinik. Upravo zbog analiza, ali i tome što uči strateškom planiranju i razmišljanju, šah se vraća u velikom stilu. U Španjolskoj je već sada obvezan predmet u tristo osnovnih škola, a izborni u još tisuću. U Hrvatskoj zagrebački ga osnovnoškolci mogu izabrati kao izborni predmet. I Gari Kasparov, još jedan ruski vrhunski šahist koji je dobro povezan s Hrvatskom, pokušava uvjeriti ministra obrazovanja, prosvjete i sporta da se šah uvede u sve hrvatske osnovne škole. Inicijativu za njegovo uvođenje pokrenuo je i Europski parlament.

Šah je idealan za djecu od šest do devet godina jer je kod njih razvijena apstraktna inteligencija, mogu upijati znanje i razvijati svoje sposobnosti u punom kapacitetu. Znanost još dvoji kako šah utječe na dječju inteligenciju. Primjer iz Njemačke potvrđuje da zagovornici imaju pravo, odnosno da je utjecaj pozitivan. Naime, u jednoj školi skupina osnovnoškolaca dobila je sat matematike tjedno manje u zamjenu za šah. Četiri godine zaredom njihova prosječna ocjena iz matematike bila je bolja od one koju je postigla skupina koja nije zamijenila sat matematike šahom.

Šah pomaže djeci u razvijanju koncentracije, što im je važno za čitanje s razumijevanjem. Matematika i razumijevanje pročitanog izazivaju najveće teškoće španjolskim učenicima, pokazalo je PISA-ino istraživanje, koje procjenjuje znanje i vještine učenika. Kad se mnogi pitaju zašto baš šah, a ne neki drugi sport, stručnjaci i šahovski mastori slažu se da on razvija mentalno kalkuliranje iz pokera, preglednost prostora iz bilijara i kontrolu osjećaja iz joge. Utvrdili su da poboljšava 25 intelektualnih sposobnosti, uključujući predviđanje događaja.

Emanuel Lasker najdugovječniji je svjetski prvak – titulu najboljega držao je nevjerojatnih 27 godina. Bio je gotovo nepobjediv i još se smatra najboljim šahistom koji je ikada zagrao tu igru. Poznat je po uporabi psihologije u šahu jer je katkad namjerio vukao lošije poteze kako bi protivnika naveo na pogrešan trag.

Mihail Moisejević Botvinik prvi je izdanak ruske šahovske škole i trostruki svjetski prvak. Pionir je računalnog šaha i nakon Drugoga svjetskog rata pomogao u ustroju Svjetskoga šahovskog prvenstva. Na kraju karijere bio je trener nekima od najvećih ruskih šahista kao što su Anatolij Karpov, Gari Kasparov te Vladimir Kramnik.

José Raúl Capablanca y Graupera kubanski je šahist koji je držao naslov svjetskog prvaka od 1921. do 1927. Bio je poznat po brzini igre i učinkovitim završnicama; u cijeloj karijeri izgubio je samo 35 mečeva. Zbog brzine nazvan je ‘ljudskim šahovskim strojem’.

Robert James Fischer, poznatiji kao Bobby Fischer, američki je šahovski majstor, poznat kao najmlađi velemajstor i kandidat za svjetski naslov. S petnaest godina bio je velemajstor, a u američkoj šahovskoj povijesti ostao je upisan kao jedini koji je osvojio nacionalni naslov bez poraza. Unaprijedio je način mjerenja poteza koji se primjenjuje i danas.

Gari Kimović Kasparov ruski je velemajstor koji će ostati upamćen i kao prvi Homo sapiens koji je pobijedio računalo (IBM Deep Blue). Do 2013. imao je najviši ELO rezultat i drži rekord prema broju uzastopnih pobjeda na turnirima. Danas je aktivan u političkoj borbi protiv Putina i promidžbi šaha. Kao veliki prijatelj Hrvatske dobio je hrvatsko državljanstvo.