Zagreb se želi kandidirati za Europsku metropolu kulture 2020. Bit će to desetljeće nakon što je tu titulu ponio Pečuh, mađarski grad s brojnom hravatskom manjinom te deset osnovnih škola na hrvatskom jeziku, i poprilično je dobro iskoristio.
Dok su zagrebački čelnici puštali, zlobnici bi rekli i pomagali, da industrijski spomenici kulture u središtu grada poput Paromlina ili ‘Nade Dimić’ propadnu, sruše se, Mađari su nekadašnju tvornicu porculana obitelji Zsolnay pretvorili u kulturni raj. Vlasnike su isplatili i preselili te uložili 275 milijuna kuna.
U taj glasoviti industrijski pogon uselili su Fakultet glazbenih i vizualnih umjetnosti i na više od 40.000 četvornih metara uredili prostore za život i rad umjetnika, koncertne dvorane, hotel, restoran, učionice, parkove, otvorene pozornice, znanstvene igraonica, planetarij… Zadržali su i dio proizvodnje porculana, odnosno keramike koja ukrašava mnoge zgrade u Beču, Budimpešti, pa i beogradski hotel Moskva, i u kojoj posjetitelji mogu vidjeti kako se to nekad proizvodilo te, naravno, kupiti neki od prekrasnih porcualanskih suvenira.
Cijeli su pogon nazvali Kulturna četvrt Zsolnay. Udaljena je petnaest minuta hoda od središta gradića s oko 135.000 stanovnika, a u njoj je i prekrasan vinski muzej u kojem se mogu vidjeti sve faze uzgoja grožđa, njegove prerade i njegovanja vina.
Prikazana je povijest proizvodnje vina, poslagani su i mirisni testeri na kojima posjetitelji mogu osjetiti arome cvijeća, voća, začina, kože, smole, pa i mačje mokraće, kojima sommelieri opisuju vina. Uz prikaz svake faze proizvodnje vina postavljena je kaširana fotografija nekog od glasovitih vinara iz tridesetak kilometara udaljenog Villányja, i to u prirodnoj veličini.
