‘Tečajnu dobit’ HNB je obvezan pospremiti u pričuvu, a ostatak od petsto milijuna uplaćen je u proračun. Velik dio ekonomske javnosti smatra da bi taj novac trebalo ubrizgati u gospodarstvo i da bi HNB trebao voditi aktivniju antirecesijsku monetarnu politiku.
Kad se uzmu objavljeni financijski izvještaji, čak i kad se uračunaju neke pretpostavke (kao što je HEP), u Hrvatskoj je prošle godine najveću neto dobit imala – Hrvatska narodna banka!
Lani je HNB imao neto dobit od 2,7 milijardi kuna! Od tog iznosa u državni je proračun prošljedio 516,3 milijuna. Podatak o njegovoj dobiti još je zanimljiviji kad se stavi u kontekst bankarskog sektora koji nadzire. Sve banke u Hrvatskoj lani su ostvarile bruto dobit od 2,5 milijardi kuna, dakle neto bi bio oko 1,8 milijardi. Stoga regulator banaka zarađuje više od onih koje regulira. A glavni razlog toliko visoke HNB-ove neto dobiti jest jedan jedini – tečaj.
– U 2014. nerealizirani dio dobiti na osnovi promjene tečaja i promjene tržišnih cijena iznosio je oko 2,2 milijarde kuna i u skladu sa Zakonom o HNB-u raspoređuje se u opće pričuve. Ostatak do 2,7 milijardi kuna, otprilike 0,5 milijardi, uplaćen je u državni proračun. Na visinu nerealiziranog dijela dobiti HNB-a u 2014. znatno su utjecali nerealizirani prihodi od obračunskih pozitivnih tečajnih razlika – objašnjavaju nam u HNB-u.
Ističu kako se taj dio dobiti prema zakonu raspoređuje u HNB-ove opće pričuve. Ističu da se njegovi realizirani prihodi većinom ostvaruju na temelju upravljanja međunarodnim pričuvama, i to ponajprije na osnovi kamata od deviznih vrijednosnih papira koji se drže do dospjeća, kamata od deviznih vrijednosnih papira koji se drže radi trgovanja, uključujući neto prihode na osnovi trgovanja vrijednosnim papirima.