Slobodnjaci će za nekoliko godina u SAD-u činiti četrdeset posto radne snage. Što Hrvatska planira u vezi s tim? Nijedno od šest ministarstava – rada i mirovinskog sustava, poduzetništva i obrta, gospodarstva, pravosuđa, financija i kulture – ne smatra se nadležnim za ‘freelancing’.
Iako u svijetu očito raste potreba za slobodnjacima, u Hrvatskoj se, čini se, ne brine toliko za njih. Svjedoči to i pokušaj dobivanja odgovora o ‘freelancingu’ u Hrvatskoj od šest ministarstava. Nitko nije imao službeno stajalište o toj temi jer nijedno od tih ministarstava ne smatra se nadležnim za ‘freelancing’. Upućivali su nas jedni na druge, a najčešće na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Ministarstvo poduzetništva i obrta izričito nije željelo sudjelovati u priči o slobodnjacima usmjeravajući nas opetovano na Ministarstvo rada usprkos tome što smo im prenijeli da su u tome ministarstvu također rekli da nisu nadležni.
Institucije nisu spremne za komunikaciju, stajalište ili bilo kakvu pomoć i potporu. Sve moramo sami postavljati od nule zbog sustavna ignoriranja potreba slobodnjaka unatoč plaćanju poreza i nameta. Sramotno je to, ali što je, tu je. Nećemo se dati smesti ni obeshrabriti – rekao je Matija Raos, predsjednik Hrvatskoga društva nezavisnih profesionalaca (HDNP), nastaloga iz inicijative Coworkinga Croatia i osnovanoga prije tri godine koje sada okuplja gotovo 1900 članova.
Nezavisni su profesionalci u nezavidnu položaju u Hrvatskoj jer su izloženi velikoj poslovnoj nesigurnosti i stresu, upozorava Raos. Visoki porezi i nameti za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ističe, ugrožavaju socijalna prava slobodnjacima koji se suočavaju s predrađenima, a zakoni koji se nekvalitetno provode ne omogućuju brzo ostvarenje osnovnih prava: naplatu poslova ili informiranje. Europska unija pak nema unificirano stajalište prema slobodnjacima i samozaposlenima. Ona još ne razlikuje nezavisne profesionalce od malih poduzeća i poduzetnika, veli Raos.
Tehnički, objašnjava Matija Raos, slobodnjak posluje na ugovor kojim je definirana isporuka proizvoda ili usluge u određenom razdoblju (autorski ugovor, ugovor o djelu, ugovor o radu na određeno i slično), kao samostalna djelatnost putem obrta, društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili putem jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) u kojem je vlasnik i jedini stalno zaposleni. Postoje i djelomični ‘freelanceri’ (part-time) koji uža stalno zaposlenje nude svoje usluge kao honorarni rad. Porezna uprava Ministarstva financija u samostalnu djelatnost ubraja zdravstvene radnike, veterinare, odvjetnike, javne bilježnike, revizore, inženjere, arhitekte, porezne savjete, stečajne upravitelje, tumače, prevoditelje i turističke radnike. U to se ubrajaju i znanstvenici, književnici, izumitelji, predavačka i odgojna djelatnost, novinari, umjetnici, sportaši te druga slična zanimanja.
