I ako posljednjih nekoliko godina potrošnja plina u Hrvatskoj pada, i dalje je najpoželjniji energent. Ekonomičan je, onečišćuje okoliš manje nego nafta i ugljen, a, prema procjenama, utroba Zemlje skriva ga više od dvjesto trilijuna prostornih metara i te će zalihe potrajati najmanje još tri stoljeća. Plin je energent budućnosti, nazivaju ga zelenim i globalno je sve traženiji na tržištu energenata. Unatoč padu njegove potrošnje zbog recesije i smanjenja industrijske proizvodnje u energetskom sektoru, on je trenutačno najperspektivnija niša jer ga sve više, osim industrije, upotrebljavaju kućanstva. Plin ima visok stupanj iskoristivosti i uz ugljen jedini je izravno uporabljiv energent. Njegovo iskorištavanje omogućuje učinkovito planiranje i upravljanje troškovima, što je važno potrošačima.
Budućnost plinskog tržišta nije upitna jer je plin jeftiniji od ostalih energenata i manje onečišćuje okoliš. Potreba za čuvanjem okoliša više nije samo deklarativna nego i nužna jer klimatske promjene i vremenske nepogode izazvane stakleničkim plinovima iz godine u godinu izazivaju sve veću štetu. Očekuje se da će potrošnja prirodnog plina do 2035. porasti za 44 posto u odnosu na 2007., a hrvatska kućanstva, prema HEP-ovim podacima, ovisno o vremenskim prilikama zimi troše od 600 do 650 milijuna prostornih metara na godinu. Najviše plina, tri-stotinjak milijuna prostornih metara na godinu, troše kućanstva na distributivnom području Gradske plinare Zagreb. Prema neslužbenim podacima, ukupna potrošnja plina u RH u 2014. bila je oko 2,4 milijarde prostornih metara.
Najviše plina za potrebe domaćega tržišta došlo je s hrvatskih plinskih polja i proizvela ga je Ina, lider hrvatskoga tržišta plina. Prošle je godine proizvela oko 1,5 milijardu prostornih metara prirodnog plina: iz podmorja više od 685 milijuna prostornih metara, a s kopna više od 725 milijuna, pokrivši tako oko dvije trećine ukupne domaće potrošnje plina. Najveće je nalazište plina u Hrvatskoj u Molvama, gdje je i najsuvremeniji pogon za vađenje i distribuciju plina u ovom dijelu Europe, što je uz razgranatu mrežu plinovoda na 95 posto područja Hrvatske velik kapital. Hrvatska, dakle, ima sve uvjete postati lider opskrbe plinom u regiji: proizvodnju, infrastrukturu, skladište i liberalizirano tržište.
Za razliku od Ine, koja je najveći i jedini proizvođač plina u Hrvatskoj, tvrtka Prvo plinarsko društvo najveći je domaći uvoznik prirodnog plina i trenutačno nabavlja gotovo trideset posto potreba za domaće plinsko tržište. Prema trenutačnim podacima, prodajni portfelj Prvoga plinarskog društva u plinskoj godini 2014. i 2015. bit će oko 750 milijuna prostornih metara. Taj plin Inina tvrtka Prirodni plin nije povukla iz skladišta Okoli, a HEP ga je prodao kućanstvima za 2,20 kuna po kubiku i tako zaradio 300 milijuna. Budući da je takvo što zabranjeno prema tzv. trećem energetskom paketu EU, Vlada je snizila cijenu plina kućanstvima.
Od 1. travnja, prema odluci Vlade, plin pojeftinjuje za sedam posto. Cijena plina koji HEP prodaje distributerima umjesto 2,47 kuna bit će 2,17 kuna po prostornome metru. Da bi plin za kućanstva mogao pojeftiniti, najavljen je još lani, kad je HEP na dražbi kupio 105 milijuna prostornih metara plina za 60 lipa po kubiku. Taj plin Inina tvrtka Prirodni plin nije povukla iz skladišta Okoli, a HEP ga je prodao kućanstvima za 2,20 kuna po kubiku i tako zaradio 300 milijuna. Budući da je takvo što zabranjeno prema tzv. trećem energetskom paketu EU, Vlada je snizila cijenu plina kućanstvima.