Pomoć i startupovima

Pet fondova rizičnoga kapitala u pet godina uložilo je u 18 kompanija, koje su uglavnom bile u velikim problemima, 420 milijuna kuna. Još toliko dodala je država. Tako je spašeno 15 tvrtki i 3200 radnih mjesta, a otvoreno je još 400 novih.

Fondovi za gospodarsku suradnju ušli su u posljednju, petu godinu ulaganja. Projekt Vlade Jadranke Kosor, za koji se govorilo da mu je idejni začetnik tadašnji savjetnik premijerke Borislav Škrgro, inače osnivač Quaestus Private Equityja, predstavljen je u veljači 2010. godine kao važna poluga za budući gospodarski rast. Godinu dana kasnije krenula su prva ulaganja FGS-ova.

Od tada pet fondova uložilo je, prema dostupnim podacima Ministarstva poduzetništva, ukupno 841,2 milijuna kuna u 18 tvrtki. Budući da je njihov ulagački potencijal čak dvije milijarde kuna, može se reći da su za sada iskoristili manje od pola svojih mogućnosti. No ni taj projekt, kao ni većina koje predložili bilo koja vlada, nije prošao bez prijepora i javnih udaraca. Nakon što je Kukuriku koalicija došla na vlast, a ministar poduzetništva postao Gordan Maras, krenule su packe o načinu i brzini ulaganja tih fondova te velike kritike zbog naknade koju su isplaćivali fondovski menadžeri FGS-ova. Na udaru je najviše bio Alternative FGS. Nakon povuci-potegni i mnogo pregovaranja, Maras se primirio, a Alternative je izgubio licenciju i lani je pripojen Nexusu. U tom je fondu ostalo 400 milijuna kuna za uložiti. – Fond će se ubuduće zvati Nexus FGS2 i taj iznos planiramo uložiti u sljedećih dvije do najviše tri godine. U prvom Nexus FGS-u ostalo je još oko 80-90 milijuna kuna, koje ćemo svakako uložiti tijekom ove godine – objasnio je Marko Makek, član Uprave Nexus Private Equityja, ističući da je projekt Nexus FGS2 vezan uz turizam.

– I sektor turizma nam je zanimljiv jer u sebi ima izvoznu komponentu. Preferiramo ulaganja u proizvodnju za izvoz, gdje je tržište veće od domaćeg i prodaja ne ovisi o domaćoj potrošnji, a hrvatski turizam u suštini je izvoz. Koliko nam je poznato, i ostali su FGS-ovi na početku pete godine poslovanja pri kraju svih svojih ulaganja te vjerujem da će uložiti sav raspoloživ novac. Jedino će Alternative Private Equity FGS (sada Nexus FGS2), kao posljedica problema koje je imao i promjene društva za upravljanje, produljiti svoju ulagačku aktivnost za oko dvije godine – rekao je Makek.

Dakle, dva Nexusova fonda imaju gotovo pola milijarde kuna kapitala za uložiti. To bi mogli u ovoj godini napraviti i zadovoljiti formu, ali neće jer bi to bilo stihijski i ishitreno. – Ipak je cilj uložiti na ekonomski opravdan način i ostvariti pozitivan rezultat za ulagatelje u fond. No rekao bih da se s krajem 2015. otvara novo pitanje, novi problem, a to je što dalje? Hoće li se u hrvatskoj pokrenuti novi fondovi rizičnoga kapitala ili će tržište ostati bez te bitne vrste kapitala. Nadam se da u 2016. godini neće samo još Nexus FGS 2 ostati kao aktivni fond koji ulaže preostalih 200-tinjak milijuna kuna. To bi bilo loše – istaknuo je Makek. No, njegove nade i želje za sada neće biti ispunjene. U Strateškom planu Ministarstva poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2017. godine FGS-ovi više neće biti financirani.

‘Sufinanciranje Fondova iz proračuna Ministarstva poduzetništva i obrta prestaje 2016. godine. Sukladno Odluci o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju Vlade Republike Hrvatske i Pravilnikom o sudjelovanju u FGS-ovima utvrđeno je ulaganje do iznosa najviše milijardu kuna’, stoji u tom dokumentu.

A što su FGS-ovi do sada napravili i jesu li uopće pomogli domaćem gospodarstvu. Dakle, FGS-ovi su do sada uložili u 18 tvrtki. Po pet ulaganja imali su Nexus i Prosperus, a medijski najzanimljivija bila su ona u Dalekovod i Spačvu, u koju je uložio Quaestus FGS.

Spačva je prije Quaestusovog ulaganja bila u operativnim i financijskim problemima, poslovala s gubitkom te zbog toga ušla u predstečajnu nagodbu. Quaestus FGS u lipnju 2013. uložio je 50 milijuna kuna. – Rast prodaje finalnih proizvoda i izvoza Spačve u 2014. godini iznosio je oko 30 posto, a operativna dobit oko 15 milijuna kuna. Spačva danas prodaje isključivo finalne proizvode, što u prošlosti nije bio slučaj, a izvoz u EU čini 75 posto prodaje. Ove godine zaposleno je 100 novih radnika – objasnio je Vjenceslav Terzić, član Uprave Quaestus Private Equityja.

Taj je fond u rujnu 2012. uložio i 12 milijuna kuna u Tvornicu tekstila Trgovišće, koja je također bila u problemima. – Iako je riječ o tekstilnoj industriji, za koju se ‘načelno’ smatra da nije konkurentna, TT Trgovišće lani je ostvarilo rast prihoda od 52 posto uz pozitivan operativni rezultat. Izvozi gotovo 75 posto proizvoda, ponajprije na tržišta EU – kazao je Terzić.

A ulazak u Fragariju u ožujku 2012. bio je prvi projekt Quaestusovog fonda. Cilj je bio okrupniti proizvodnju i trženje voća. – Cilj je ostvaren prošlogodišnjom akvizicijom tvrtke Moslavina voće, koja je vlasnik najveće hladnjake za skladištenje i preradu voća u Hrvatskoj te velikih vlastitih voćnjaka jabuke. Fragaria je prije ulaganja fonda imala 78 zaposlenih, a danas ih ima oko 230. Prihod je prije ulaganja iznosio oko 70 milijuna kuna, a sa zadnjom akvizicijom trebao bi doseći 200 milijuna kuna – zaključio je Terzić.

Prosperus FGS do sada je uložio u pet kompanija, a riječ je o ukupno 151,5 milijuna kuna, stoga im je ostalo još oko 140 milijuna.

– Razmatramo nekoliko projekata iz različitih sektora, a Nexus FGS i Nexus FGS2 uložili su 393,92 milijuna kuna. Kompanija u koju je uloženo uključuje Podatkovni centar Križ, Požgaj Grupa, Boat Booker (Mare Conecto d.o.o.), Energija Gradec d.o.o. (putem A.N.P. Energija d.o.o.), Dalekovod d.d. (putem Konsolidatora d.o.o.), Centar banka i Vaba banka.

Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS) fondovi su rizičnoga kapitala (private equity) osnovani na principu takozvanog pari passa – pola novca u fond daju privatni ulagači, a pola država. Ta vrsta fondova predstavljena je 2010. godine u vrijeme Vlade Jadranke Kosor. Vjeruje se da je idejni začetnik FGS-ova Borislav Škegro, nekadašnji ministar financija i jedan od osnivača Quaestus Private Equityja, prvoga takvog fonda u Hrvatskoj. Škegro je tada, 2010. godine bio savjetnik premijerke Kosor. FGS-ovi funkcioniraju na isti način kao i svaki PE fond. Poduzetnik koji želi surađivati s takvim fondom obrati se društvu koje upravlja FGS-om. Nakon toga slijedi prezentacija tvrtke, njezinoga financijskog stanja, udjela na tržištu i strategije razvoja. U idućoj fazi pregovora nužno je napraviti poslovni plan s planiranim efektima ulaganja od strane FGS-a. Nakon načelnog dogovora, potpisuje se predugovor o ulaganju koji nije obvezujući za stranke, ali potpisuje se radi reguliranja daljnjih aktivnosti i pripreme transakcije društva i FGS-a. Slijedi dubinska analiza poslovanja od strane ovlaštenih revizorskih i odvjetničkih društava. Nakon nalaza dubinske analize u Ugovoru o ulaganju definiraju se detaljni uvjeti transakcije, obveze društva i FGS-a, razdoblje izlaza iz investicije i slično. FGS-ovi većinom ulaze u vlasničku strukturu, po mogućnosti s udjelom većim od 50 posto. Prodaji udjela pristupit će se najkasnije do isteka pet godina od ulaganja. Način izlaska i ostale odredbe utvrđuju se Ugovorom o ulaganju. Jedan od načina prodaje je udjela drugom vlasniku tvrtke (onom istom koji je tražio pomoć fonda), drugom strateškom partneru ili listanje dionica na burzu.

Kao ilustraciju efekta za državu Terzić daje primjer Spačve. Sačuvano je više od 600 radnih mjesta. Država je putem HBOR-a dala 25 milijuna kuna. A ukupan doprinos proračunu i državnim vjerovnicima iznosi 210 milijuna kuna (153 milijuna odnosi se na ukupne podmirene i preuzete obveze prema državnim vjerovnicima, a 57 milijuna odnosi se na podmirene obveze).

Nexusova ulaganja, Podatkovni centar Križ i BoatBooker bili su startupovi bez zaposlenih i bez prihoda. PC Križ danas ima 13 zaposlenih i već ostvaruje operativno pozitivan rezultat, što je uspjeh za svaki startup, a neto dobit očekuje se najkasnije u 2016. godini. BoatBooker danas ima 13 zaposlenika te bi tijekom ove godine trebao postati operativno profitabilan, uz prihode na godišnjoj razini od dva milijuna kuna. Trenutačno je sklopljen 361 korisnički ugovor za tu IT platformu u nautičkom turizmu.

Energija Gradec imala je 2013. prihode od 12 milijuna od jedinog postrojenja snage 1 MW. Danas ima još dva postrojenja od ukupno 4 MW, preostala se grade, prihodi lani porasli gotovo četiri puta. Već ove godine očekuje se neto dobit, a na projektu su danas 33 zaposlena, umjesto šestero prije ulaganja – istaknuo je Makek.

Požgaj grupa je prije Nexusovog ulaganja imala 270 zaposlenih i prihod od 70 milijuna kuna. Danas je prihod 100 milijuna, a ima 475 zaposlenih. – U trenutku ulaganja Dalekovod se nalazio u teškoj poslovno-financijskoj situaciji, ali sklapanjem predstečajne nagodbe i dokapitalizacijom od strane Konsolidatora i postojećih dioničara u Dalekovod je ušlo 210 milijuna svježega kapitala. Društvo je danas fokusirano na rast na izvoznim tržištima te trenutačno uredno ispunjava sve svoje obveze iz predstečajne nagodbe prema svojim vjerovnicima – zaključio je Makek. Dakle, FGS-ovi možda nisu napravili tektonske pomake u gospodarstvu općenito, ali to su bili tektonski pomaci za sve radnike u tvrtkama u koje su uložili. A prolazno vrijeme FGS-ova je 15 tvrtki izvučenih iz problema, 3200 spašenih i oko 400 novootvorenih radnih mjesta.

FGS-ovi imaju još 1,2 milijarde kuna slobodnoga ‘rizičnog kapitala’. Zainteresirani poduzetnici mogu se i sami javiti. Ocijeni li Fond da projekt ima potencijala, a poduzetnik prihvati pravila igre, moguć je i spas iz ponora s naglaskom na turizam – kazao nam je Tomislav Tičić, član Uprave Prosperus Investa. Istaknuo je da je većina tvrtki prije njihovog ulaganja, osim HTP Korčule i HTP Orebića, poslovala u skladu sa svojim planovima. Jedino su Jadranski kampovi bili novoosnovana tvrtka. Najmanje uloženog novca ima Honestas. Do sada su imali samo jednu transakciju, 10 milijuna kuna u Conty plus, a fond može uložiti ukupno 155 milijuna kuna.

– Honestas je u tijeku provedbe još dvije transakcije u sektorima proizvodnje hrane i turizma (osim Contyja) te će nakon tih transakcija ukupan iznos korištenih sredstava fonda iznositi 70 posto od planirane veličine fonda (commitment op. a.) – istaknuo je Hrvoje Puljiz, čelnici čovjek Honestasa. Kaže kako je trenutačno jedino njihovo ulaganje, Conty Plus, već u prvoj godini ostvario rast ukupnog prihoda, dobiti i broja zaposlenih.

Najveći ‘problem’ je bivši fond Alternative FGS, koji jedini ima propalo ulaganje. Riječ je o 98 milijuna kuna uloženih u Centar banku, koja je završila u stečaju. – Nexus FGS2 nastaviti će ulagati te se nadamo da ćemo preostali raspoloživi iznos od nešto manje od 400 milijuna kuna realizirati u iduće dvije godine. Već radimo na prvom ulaganju koje, ako ga odobre ulagatelji, planiramo realizirati još do kraja prve polovice 2015. – naglasio je Makek.

No ni drugo ulaganje Alternativa nije prošlo glatko.

– I kod Vaba banke bio je potreban dodatan kapital povrh inicijalnog ulaganja koje ulagatelji u Fond nisu bili spremni provesti, tako da je u međuvremenu, kao sada većinski strateški ulagatelj, u banku uložila češka J&T Banka, a fond trenutačno drži 21,5 posto vlasničkog udjela. Za očekivati je da je interes većinskog vlasnika (J&T Banka) razvijati i širiti poslovanje u predstojećem razdoblju – smatra Makek.

– Za procjenu uspješnosti FGS-ova iz isključivo financijske perspektive bit će potrebno pričekati završetak drugog ciklusa, tj. idućih pet godina, izlazak iz pojedinih investicija. Gledano iz perspektive države u svim njezinim svojstvima, vjerujem da su pozitivni efekti Quaestus FGS-a već ostvareni – rekao je Terzić.