Vrijedan sadržaj spašava

Prihodi u posljednjih nekoliko godina Jesu li rasli ili nisu? Posljednjih godina bilo je mnogo kiše, zbog čega su hidroelektrane više radile, stoga je HEP imao mnogo veće prihode. S druge strane, je li lošije vrijeme utjecalo na broj turista koji se voze autocestama, odnosno bi li se više vozili da je vrijeme bilo bolje?

Efekt krda – Ako mali ulagač, bilo privatna osoba bilo manji poduzetnik, želi kupiti dionice, preduvjet je da poznaje industriju u kojoj posluje ta kompanija. Mora poznavati njezin poslovni model i što ta tvrtka radi. Prvi val masovnog dioničarstva 2006. i 2007. godine bio je potaknut dvama razlozima. Svakim danom sve je raslo dva, tri, pet čak i deset posto. Sjećamo se svi tog vremena. I samo je raslo. Efekt toga bio je ‘moj susjed je kupio za sto, a danas mu vrijedi 500, pa ću i ja’. To je bio efekt krda, a ne razboritog ulaganja, bilo da je to brodarska, turistička ili telekomunikacijska kompanija – rekao nam je nam jedan profesionalni investitor.

S druge strane, građani dobro znaju procijeniti vrijednost stana ili kuće i prije nego se upuste u takvu kupnju proteknu mjeseci, pa čak i godine jer detaljno istražuju tržište, mogućnosti i potrebe. Isto bi trebalo biti s dionicama. Zli investitorski jezici rekli bi – ako je netko spreman potrošiti tri dana obilazeći dućane i tražeći najbolje cipele, onda bi barem toliko vremena trebao potrošiti informirajući se o kompaniji čiju dionicu namjerava kupiti.

Za razliku od svih spomenutih kompanija koje su bile u IPO-u, HEP i HAC-ONC u 100-postotnom su državnom vlasništvu. Poslovanje im je opterećeno politikom, prihodi ovise o svemu samo ne o tržištu, a način na koji bi se dionice tih kompanija prodavale, odnosno koji udio vlasništva bi se prodao zasad je samo nagađanje. – Kod HEP-a problem je utjecaj države na strukturu prihoda i rashoda. Zakonom se neke stvari propisuju, ali i ukidaju. Njihove investicijske aktivnosti i trošenje kapitala imaju previše političko-socijalnog elementa jer možda neko ulaganje nije financijski isplativ. A tu je preveliki utjecaj vremenskih uvjeta jer ako jedne godine padne više kiše dobit je super, a ako bude suša, posluje se s gubitkom – istaknuo je naš sugovornik.

A što se tiče HAC-ONC-a, ističe da bi monetizacija bila bolja opcija: – Kada se kupuje dionica, zarada dolazi iz dva potencijalna smjera – dividende ili porasta vrijednosti. Ne znam kako bi to izgledalo u slučaju HAC-a jer to podrazumijeva rast prihoda. Od kuda? Nema izmišljanja novog proizvoda koji će se plasirati na tržište i prodavati uz postojeći. To je cesta, infrastruktura. Može imati jedino stabilan poslovni model koji će generirati dividendu. Hoće li je biti? S obzirom na visinu duga, u dogledno vrijeme neće. HEP teoretski može graditi centrale, trgovati strujom, upravljati kvalitetnije, širiti se na nova tržišta. Ali HAC ne. Imaju cestu i nemaju od kuda povećati prihode, jedino ako sagrade još koju stotinu kilometara ili povećaju cijenu cestarine. Dakle, od kuda će doći taj porast vrijednosti od kojeg bih ja kao dioničar trebao zaraditi? Iz rasta cijene – ne – jer nema od kuda, a u dividendu ne vjerujem – zaključio je naš sugovornik.

Ulaganje na dulji rok Kupac bilo koje dionice dakle mora biti spreman na ulaganje na dulje razdoblje, minimalno tri godine, uz dobru pripremu o poslovanju kompanije te se informirati iz više izvora, ne samo prospekta, o kompaniji uključujući potencijale, proizvode, bilancu, profitabilnost. Također, potencijalnoga kupca najmanje bi trebala zanimati brza zarada kratkotrajnim rastom dionice nakon IPO-a, ako ga uopće bude.