Home / Biznis i politika / Prevaren sam jedino u svojoj domovini Hrvatskoj

Prevaren sam jedino u svojoj domovini Hrvatskoj

Ivica Zdunić, vlasnik nekoliko tvrtki, ne opterećuje se time jer ima dovoljno ruha i kruha. Među najvećim je i najbogatijim hrvatskim poduzetnicima iseljenima u Kanadu, kamo je otišao 1960. godine. U Kanadi je na njega znatno utjecao svećenik Dragutin Kamber koji je poticao useljene Hrvate da uče, rade i štede. Njegov prvi posao bio je gradnja luksuzne vile na jednom od dvanaest građilišta. Već desetljećima gradi naselja i do tisuću kuća – od urbanizacije zemljišta do ključa u ruke. Njegove tvrtke uključuju Agram Homes Projects, Agram Farms Georgetown, Agram Meats, i druge. Veliki je donator u Kanadi i Hrvatskoj, a potencijalni je ulagač u Hrvatsku, no čeka bolja vremena. Njegova je poduzetnička filozofija vjera u sebe i pothvat koji pokreće.

  • Imate li političkih ambicija, biste li bili savjetnik za gospodarstvo predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ili ministar gospodarstva u hrvatskoj vladi? – Pitate mnogo. Hrvatsko iseljeništvo nije ono što domovina općenito misli o njemu – nepismena sirotinja. Današnja su iseljena Hrvatska bankari, pravnici, liječnici, ekonomisti, stručnjaci i industrijalci na vrhu svijeta. Iseljeni Hrvati utjecajni su i politički i ekonomski u zemljama u kojima žive.

  • Što Hrvatska treba napraviti da bi privukla ulaganja iseljenih Hrvata i potaknula povratak stručnjaka? – Treba vidjeti što se radi u Europskoj uniji i svijetu pa nešto kopirati i primijeniti. Iseljeni Hrvati nisu zaradili novac u pretvorbi i privatizaciji, nego u tržišnoj ekonomiji u kojoj je konkurencija velika i u kojoj ne možeš varati.

  • Neki su u Hrvatskoj vrlo lako zaradili prvi milijun, kako ste vi zaradili svoj? – Posao koji se stalno razvija: rad, red, mir, nastojanje i upornost – ima budućnost. To je jedini put do uspjeha.

  • U što biste uložili novac u Hrvatskoj? – U zemlju i građevinarstvo, ali ne bih gradio hotele za elitni turizam. Grijesimo kad govorimo o elitnom turizmu, treba nam obiteljski turizam.

  • Mislite li da se hrvatski političari plaše moći iseljene Hrvatske i namjerno sabotiraju investicije i povratak? – Hrvatski političari ne mogu shvatiti da služe narodu. U zapadnom svijetu političari rade ono što ekonomija i poslodavci od njih zahtijevaju. U Kanadi nećete doživjeti da će vam netko zbog deset kuna viška u blagajni zatvoriti tvrtku kao u Hrvatskoj.

  • Jeste li ikad rizično poslovali i imali problema? – Nisam. Uvjerem sam da čovjek, kao i automobil, mora imati kočnice. U 45 godina poslovanja nikad nisam imao problema ni sudsku parnicu u Kanadi.

  • Imali ste u Hrvatskoj. O čemu je bila riječ? – Više sam novca potrošio na pokušaje ulaganja u Hrvatsku nego što prosječan Hrvat može donijeti kao investiciju. Spomenut ću samo jedan primjer: Grad Zagrebu platio sam na javnom natječaju polog od 142 tisuće dolara za parcelu na Srebrnjaku, a ispostavilo se da on nije vlasnik te zemlje.

  • Može li se u Kanadi dogoditi, kao u Hrvatskoj, da nekretnina bude procijenjena više nego što vrijedi? – Procjenitelj nekretnina vrlo je teško zanimanje, ali, prema mom shvaćanju, ne znači ništa. U Hrvatskoj nije teško prodati, nego naplatiti, a ta dva elementa ne mogu se spojiti.

  • Jesu li cijene nekretnina u Hrvatskoj nerealne? – Da. Nije ovo ni New York, ni Tokio, ni Frankfurt… Očekivanje da će Europa doći u Hrvatsku i prospati novac jest ‘san o sreći’.

  • Koji su to zakoni? – To da možete prodati samo ono što netko hoće kupiti, a niste prodali ako niste naplatili. U mojem poslu stalno prodajemo i u roku od dvije–tri minute znamo što potencijalni kupac može kupiti.

  • U Hrvatskoj se vrlo često mijenjaju zakoni. Koja je razlika između kanadske i hrvatske porezne politike? – U zapadnom svijetu postoje dvije istine: jedna je da ćete umrijeti, a druga da ćete platiti porez. Onaj tko u Kanadi radi po zakonu, nema problema.

  • Zauzimate se za to da Hrvatska kopira kvalitetne zakone razvijenih zemalja, posebno kanadski zakon o bankama. Zbog čega? – Nijedna banka u Kanadi nije bankrotirala iako se to događa u drugim zemljama, među ostalim i u SAD-u.

  • Što treba učiniti? – Trebali smo devalvirati kunu prije petnaest godina, povećali bi se izvoz i investicije. Danas je prekasno; devalvirali kunu ili ne, idemo u bankrot.

  • Mislite li da će Hrvatska bankrotirati? – Izgledno je da hoće, ali bankrot se može izbjeći ozbiljnim zaokretom: treba stabilizirati zakon i imati kvalitetne ljude u vlad.

  • Već ste 45 godina klijent iste kanadske banke. Može li se dogoditi da ne dobijete kredit? – To je neostvarljivo iz više razloga jer poznajem banku i banka poznaje mene.

  • Koliko su kamate na kredit za biznis u Kanadi? – Imamo temeljne kamate od 0,75 do jedan posto, a ostalo ovisi o tome koliko ste dobar bankin klijent.

  • Koliko kao poslodavac plaćate poreza državi na plaće zaposlenika? – To moj ured bolje zna, mislim da je između 28 i 30 posto.

  • Kad ste odlazili u Kanadu, jeste li željeli postati poduzetnik? – Svaki čovjek ima nekakav san, pitanje je što se može ostvariti. Nekad sam sanjao imati bicikl; kad sam ga nabavio, želio sam više.

  • Jeste li ostvarili sve što ste željeli? – I jesam i nisam. Svaki čovjek reflektira se u prošlost. Postigao sam i mnogo više nego što sam želio, ali na to ne gledam tako.