Crni labud u plavom oceanu

Inovativni poslovni modeli u doba digitalne ekonomije srž su onoga o čemu se govorilo na drugoj Liderovoj konferenciji ‘Crni labud u plavom oceanu – inspirativni poslovni modeli.’

Poslije remećenja nema povratka – Drugačiji poslovni modeli mogu poremetiti etablirane industrije, a kad se dogodi poremećaj, nema povratka. Veličina danas nije važna jer internet sve omogućuje – istaknuo je u uvodu Vedran Antoljak, glavni partner u Sense Consultingu. Glavno pitanje koje je Antoljak postavio jest kako postati velika tvrtka i stalno inovirati. Poduzetnici u startupovima traže inovativne poslovne modele, propitaju dijelove lanaca vrijednosti i nove pristupe industriji ili sektora, a menadžeri u korporacijama primjenjuju ustaljeni poslovni model, optimiraju ga menadžerskim alatima te se usredotočuju na rast produktivnosti. Ključ je u tome da se, rekao je Antoljak, korporacija pripremi da ostane inovativna, propituje samu sebe i ima hrabrosti izaći na područja na kojima danas možda nema kompetencije. Pritom je sasvim u redu ako se pogriješi jer se iz svakog pokušaja nešto nauči. Mogu li korporacije istodobno primjenjivati postojeći i tražiti nov poslovni model? Čini se da neke to mogu, poput Googlea, Starbucksa, Disneyja i Tesle.

Ulazimo u četvrto eru inovativnosti koja inovaciju poslovnog modela prepoznaje kao ključnu polugu. U tom kontekstu opstat će korporacije koje će biti spremne znatno redefinirati svoje temeljno poslovanje i najbolje se prilagođavati promjenama. Na Liderovoj konferenciji o inspirativnim poslovnim modelima održanoj u petak u Zagrebu u prvom je planu bila digitalna ekonomija. Sudionici su iz prve ruke saznali kako najuspješnije nove tvrtke u Hrvatskoj iskorištavaju nove tehnološke i poslovne mogućnosti.

Kako to izgleda u praksi, u životu jednog startupa, opisao je internetski poduzetnik Damir Sabol, osnivač PhotoPaya (slikoplat). – Mi uvijek krenemo u jednom smjeru i završimo negdje drugdje. U svijetu startupova morate biti otvoreni, raditi nove stvari i tražiti prilike. Treba biti spreman na to da se za nekoliko godina možda uopće neće te baviti poslom koji ste zamišljali na početku – poručio je Sabol.

PhotoPay je inovacija koja je promijenila način korištenja mobilnim bankarstvom i olakšala plaćanje računa jednostavnim fotografiranjem mobitelom; danas se njome koristi petnaest europskih banaka. Istu tehnologiju upotrebljava PhotoMath, aplikacija za rješavanje matematičkih jednadžbi s kojom su Sabol i njegov tim mladih inženjera s FER-a doživjeli planetarni uspjeh i vidljivost te došli do jedanaest milijuna preuzimanja.

Danas se, naglasio je Sabol, događa softverska revolucija. Softver čini razliku u svakom poslu i industriji, mijenja poslovne modele. – Budite dio softverske revolucije. Tko se tu bolje prilagodi, ima više izgleda za uspjeh – rekao je. Pitanje je, međutim, hoće li svi raditi na mjestima na kojima danas rade i hoće li uopće biti radnih mjesta za sve kao posljedica te softverske industrije.

– To je pitanje za politiku, i to već danas. Itekako je moguće da ova revolucija uništi više radnih mjesta nego što ih stvara. Nije potpuno jasno kako će se to razvijati, no ja vjerujem u potencijal softverske industrije – poručio je Sabol.

Još jedan, više lokalni, izazov koji sa sobom nosi softverska revolucija odlazak je inovativnih startup-tvrtki uz Hrvatske. Primjerice, TradeTicity, koji je svoj poslovni model također predstavio na konferenciji, a bavi se razvojem softvera za serijalizaciju u farmaciji i drugim industrijama pružajući inovativnu B2B uslugu, osnovali su Hrvati, ali u SAD-u. – Hrvatski proizvod nema kredibilnost kao američki. Osnovni razlog zbog kojega smo se odlučili na taj potez globalna je zastupljenost – rekao je suosnivač Vjekoslav Benussi.

PhotoPay, kao i mnoge druge slične tvrtke, odjel razvoja ima u Hrvatskoj, a prodaju i marketing u Velikoj Britaniji ili SAD-u. Sabol smatra da je njihova konkurentska prednost upravo u znanju i inženjerima koji su mnogo jeftiniji nego u Americi. Problem je što je vrhunskih inženjera u Hrvatskoj najviše od četvrtdeset do pedeset na godinu, a i za takve se kadrove domaće tvrtke poput PhotoPaya bore s globalnim divovima kao što je Google.

Na konferenciji je svoje poslovne modele predstavilo još nekoliko tvrtki. Hyperactive je IT tvrtka čija priča seže do Kalifornije u kojoj s tamošnjim partnerom radi na izradi mobilnih i web-aplikacija, zatim Surf’n’Fries, koji je krenuo iz Rijeke 2009. s idejom da postane najbolji u segmentu prženih krumpirića, a inovacijama u ambalaži, proširenju ponude, franšiziranju te na kraju tehnologiji prženja bez ulja stvorio je uspješan poslovni model i danas posluje u desetak zemalja. Suosnivač Andrija Čolak najavio je i novi projekt ‘KISHA’ – prvi pametni kišobran u svijetu. Svoj poslovni model predstavila je i Ciklopea, tvrtka specijalizirana za usluge visokotehnološkog prevođenja koja je odlučila razvijati sustav za upravljanje poslovnim procesima jer na tržištu nije bilo sustava koji bi odgovarao njihovim potrebama.

Svi ti poslovni modeli nastaju i razvijaju se u dobu digitalne ekonomije u kojem trenutačno živimo. Ono podrazumijeva digitalizaciju cijele ekonomije. Pravo je pitanje kako povezati tu tehnologiju s drugim industrijama koje traže svoj sljedeći korak. – Trebamo razmišljati kako pomaknuti svoju industriju u tom smjeru i iskoristiti svoje prednosti u digitalnom svijetu. Ne zaostajemo po idejama i pametii, ali zaostajemo po raznim stvarima kao što su veličina tržišta i dostupnost kapitala – istaknuo je u svojoj prezentaciji Ratko Mutavdžić, vlasnik tvrtke Projektura, istaknuvši da cijela Europska unija razmišlja o tome kako iskoristiti digitalnu ekonomiju.

Sastavni su dio te ‘nove ekonomije’ i 3D pisači čiju je ulogu predstavio Mladen Šercer s Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB). Zasad su najzastupljeniji u sektoru robe široke potrošnje, automobilskoj industriji, a područje koje obećava jest medicina. Aditivne tehnologije znače promjenu proizvodne paradigme i donose personaliziranu proizvodnju. Na okruglom stolu posvećenom infrastrukturi biznisa moglo se čuti kako su domaći poduzetnici i oni koji to žele postati općenito neobrazovani, ne razumiju tržište te se ne posvećuju dovoljno istraživanju, no Mihovil Barančić iz ZIP-a istaknuo je da se ipak modernije razmišlja, da su se posljednjih godina dogodile velike promjene. Počelo se razmišljati o novim tehnologijama i novom društvu. Tko se, dakle, snade inovativnije i ‘digitalnije’, imat će i više izgleda za uspjeh, i to na globalnom tržištu.