Za domaću fondovsku industriju prošla je godina bila zadovoljavajuća. Ukupna imovina svih fondova na kraju godine (prosinac) bila je 12,98 milijardi kuna, što je za 279 milijuna kuna manje nego godinu prije, ali i gotovo milijardu manje nego u studenome 2014. Taj pad u prosincu u odnosu na mjesec prije posljedica je toga što su veliki igrači povukli novac jer je država izdala obveznice. Takvo povlačenje novca iz novčanih fondova uobičajena je pojava jer se tim fondovima veliki investitori, pretežito mirovinski fondovi, koriste kao čuvarima novca.
Bilo kako bilo, fondovski su menadžeri zadovoljni, nije bilo prevelikih turbulentacija i šokantnih situacija iako je bilo događaja koji su uvelike odredili smjer ulaganja. Prošla je godina bila relativno mirna sve do posljednjega kvartala u kojem je bilo mnogo turbulentnih događaja koji će imati utjecaj i u 2015.
Na političkoj razini godina je bila obilježena rusko-ukrajinskim sukobom i sankcijama koje je Europska unija nametnula Ruskoj Federaciji. Na makroekonomskoj razini iznenadni i veliki pad cijene nafte imao je i imat će velik utjecaj na tržište kapitala. Ta dva događaja bila su okidač za znatan pad vrijednosti ruskog rublja koji je ugrozio stabilnost ruskoga financijskog sustava, a rusko gospodarstvo doveo pred vrata recesije. Donositi investicijske odluke u takvom okružju zahtijevalo je uzeti u obzir sve posljedice koje će nastati nakon tih događaja i procijeniti njihov utjecaj na pojedine klase imovine – objasnio je Žarko Buzuk, fond-menadžer OTP Investa.
Napominje kako je 2014. bila obilježena nastavkom rasta gospodarstva u SAD-u, stagnacijom rasta u EU i usporavanjem rasta u Kini. Članica Uprave PBZ Investa Silvana Milić kaže da je protekla godina bila jedna od uspješnijih na tržištu kapitala, a posebno na tržištu duga jer su prinosi nastavili padati, što je naravno imalo pozitivnog odraza u obvezničkim fondovima, koji su bilježili rekordne zarade, kako na globalnoj razini, tako i na lokalnom tržištu.
Važno je primijetiti da je u 2014. robo tržište pretrpjelo znatne gubitke, promatrajući gotovo svu robu, osim kave. Na valutnom tržištu bili smo svjedoči znatnog porasta vrijednosti američkog dolara u odnosu na euro. Za dionička tržišta bilo je važno primijetiti razdvajanje, odnosno uspješnu godinu za razvijena tržišta i neuspješnu za tranzicijska – objašnjava Milić.
Financijska tržišta bila su pod velikim utjecajem ekspanzivne monetarne politike FED-a te BOJ-a (japanske središnje banke), a s krajem godine polagano im se priključio i ECB, što je pokrenulo rast.
Taj rast bio je i jedna od glavnih otegtnih okolnosti za investitore jednostavno zato što je za dobre investicije trebalo izdvojiti sve više sredstava, koliko god to bilo paradoksalno. Dramatičan pad cijene nafte s krajem godine sve je to malom prodramo i donio nešto veću volatilnost na tržište. No generalno je stajalište da je to pozitivno za većinu gospodarstava i poduzeća. Razlog je jednostavan: potrošača je mnogo više nego proizvođača pa bi taj ‘popust’ u cijeli ipak trebao donijeti više dobrog – napominje Matej Modrovčić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa.
No bez obzira na pozitivne događaje iz 2014., ova godina počela je u najmanju ruku zanimljivo. Nova predsjednica u Hrvatskoj, nove mjere ECB-a, eskalacija problema sa švicarskim frankom.
Živimo u zanimljivom dobu te svjedočimo situaciji kakva još nije vidjena na financijskim tržištima. Velika ponuda jeftinoga novca učinila je prinos na kamatonske instrumente povijesno niskima, a istovremeno dionički indeksi najrazvijenijih zemalja na najvišim su razinama u povijesti. Alokaciju imovine i strategiju vođenja prilagođavat će…
