Pala psihološka granica

Prva procjena Državnog zavoda za statistiku govori da je prvi put u povijesti hrvatski izvoz u jednoj godini probio psihološku granicu od deset milijardi eura. Točnije, u prošloj je godini iznosio 10,3 milijarde eura, što je 8,4 posto više nego u 2013. godini. Precizni podaci o izvozu za cijelu prošlu godinu bit će objavljeni za mjesec dana. Zasad se iz prve procjene može samo izračunati da je i u prosincu prošle godine izvoz iznosio oko 900 milijuna eura, što je bio četvrti mjesec za redom na toj razini.

Kao što se moglo i očekivati, lani je znatno više porastao izvoz na tržišta unutar Europske unije (govo 12 posto) nego na ostala tržišta (nešto manje od tri posto). Uvoz je tijekom prošle godine porastao 3,7 posto, na 17 milijardi eura te je pokrivenost uvoza izvozom iznosila prilično dobrih 60,7 posto. Dobra pokrivenost uvoza izvozom ponajprije je posljedica niskih cijena sirove nafte potkraj godine, uslijed čega je u konačnom obračunu iskazan pad vrijednosti uvoza iz zemalja koje nisu članice EU za 5,6 posto. Naprotiv, uvoz iz EU povećan je oko sedam posto.

Izvoz je u prošloj godini već od siječnja počeo pokazivati visoke stope rasta, što je u prvoj polovini godine izravno bilo vezano uz činjenicu da je usporedivo razdoblje u 2013. godini bilo na izvjestan način neusporedivo, budući da u prvoj polovini 2013. Hrvatska još nije bila članica EU. Stoga su mnogi najavljivali da će u drugoj polovini prošle godine rast izvoza znatno usporiti, što se ostvarilo samo djelomično. Postoci rasta su se, istina, smanjili, ali razina izvoza prema pojedinim je mjesecima ipak vidljivo veća nego godinu prije. S iznimkom kolovoza, kada je mjesečni izvoz iznosio 771 milijun eura, u ostalih pet mjeseci u drugoj polovini godine redom je u izvozu ostvarivano više od 900 milijuna eura.

Jedno od glavnih obilježja izvoza u prošloj godini, a koje se može uočiti u podacima koje je DZS prije nekoliko dana objavio za prvi jedanaest mjeseci, priličan je kontinuitet prisutnosti hrvatskih izvoznika na pojedinim vanjskim tržištima. Za razliku od svih prethodnih godina, kada su indeksi za pojedina tržišta dramatično skakali ili padali, što je upućivalo na jednokratnost ili povremenost izvoznih poslova, tijekom lanjske godine indeksi su se smirili i ukazuju na manje više stabilne ugovore na većini izvoznih tržišta. Još se nađe poneka iznimka, kao što je primjerice podatak da je izvoz u jedanaest lanjskih mjeseci na Maršalove Otoke bio 99,5 posto manji, a u Portugal 275 posto veći nego u istom razdoblju 2013., ali to više nije pravilo.

U pravilu većina se hrvatskog izvoza usmjerava prema deset tradicionalnih tržišta: Italiji, Sloveniji, BiH, Njemačkoj, Austriji, Srbiji, Mađarskoj, Rusiji, Francuskoj i SAD-u. Na tih deset tržišta u jedanaest lanjskih mjeseci izvezeno je robe u vrijednosti od 6,6 milijardi eura (od ukupno 9,4 milijarde). Osim u SAD, gdje je lani hrvatski izvoz pao za 12,5 posto, na ostalih devet najvažnijih tržišta redom je ostvaren rast, i to u rasponu od 1,4 posto u Njemačku do 38 posto u Francusku.

Iako je točno ono na što mnogi analitičari ukazuju, da je lanjski rast izvoza prije svega posljedica olakšanog pristupa tržištu EU, iz podataka DZS-a proizlazi da je veći dio zemalja EU za hrvatske izvoznike još uvijek mnogo manje važan od nekoliko zemalja koje nisu članice EU, kao što su BiH, Srbija i, sve više, Rusija. Od ukupnoga jedanaestomjesečnog hrvatskog izvoza u EU, koji je iznosio nešto više od šest milijardi eura, većina je ostvarena na šest od deset najvećih hrvatskih izvoznih tržišta, a u preostalih 21 članicu EU ukupno tek 1,4 milijarde eura, otprilike koliko je iznosio i izvoz (zbrojeno) u BiH i Rusiju.

Anketa koju je nedavno napravila Hrvatska gospodarska komora pokazala je da je Rusija na visokom četvrtom mjestu među najzanimljivijim izvoznim tržištima za hrvatske tvrtke. To se potvrđuje i u podatku da je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, unatoč teškoćama izazvanim sankcijama EU prema Rusiji, a isto tako i teškoćama koje je izvoznicima lani proizvodi veliki pad ruskog rublja, hrvatski izvoz na to golemo tržište porastao devet posto, na 257 milijuna eura. Još je bolja potvrda velikog interesa za Rusiju to što se za sudjelovanje na Rusko-hrvatskom gospodarskom forumu i investicijskoj konferenciji, koji će idućeg tjedna biti održan u Moskvi, prijavilo više od 80 tvrtki, među kojima su i članovi Liderova Kluba izvoznika – ACG Lukaps, Badel 1862, Ericsson Nikola Tesla, HBOR, JGL, Podravka i Ina. Delegaciju hrvatskih gospodarstvenika na tom će Forumu predvoditi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik HGK Luka Burilović.

Rusko tržište iznimno je važno za hrvatske tvrtke i treba ga gledati u kontekstu čitave euroazijske unije, kao i dostupnosti tržištima ostalih zemalja ZND-a. Ne možemo prekriženih ruku čekati da sankcije završe i promatrati sa strane. Moramo sada pomoći hrvatskim tvrtkama koje dugi niz godina posluju na tom tržištu i koje su u to uložile mnogo truda i sredstava. Jednako tako želimo pripremiti teren za dolazak novih tvrtki, ali i pozvati ruske investitore u Hrvatsku.

Osim tradicionalnih izvoznih perjanica domaće industrije kao što su strojogradnja, prehrambena, tekstilna i drvna proizvodnja svoj obol lanjskom rastu izvoza dala je i energetika. Statistika kaže da je u djelatnosti ‘opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija’ u jedanaest mjeseci ostvaren izvoz u vrijednosti od 306 milijuna eura, gotovo dvostruko veći nego u istom razdoblju godinu ranije. No istovremeno je za 18 posto povećan i uvoz u toj djelatnosti, koji je iznosio gotovo pola milijarde eura.