Digitalizacija – opasnost, ali i nova prilika za telekome

Već živimo i radimo u digitalnom svijetu. Svako jutro budimo se s pametnim telefonima, koristimo se njima tijekom dana te prije spavanja upotrebljavamo tablete za praćenje društvenih mreža. Do 2020. diljem svijeta bit će pedeset milijardi uređaja spojenih na telekomunikacijske mreže. Ti uređaji rabe se za komunikaciju među ljudima, ali i za IoT (engl. Internet of Things), u kojem uređaji komuniciraju međusobno.

Postojeći i novi uređaji stvorit će digitalni, interaktivni i personaliziran novi svijet. Mnogo je područja ljudskih aktivnosti na koja će utjecati eksplozija IoT uređaja: zdravstvo, pametna kućanstva, odijevanje i moda (pametni satovi i odjeća), automobili spojeni na mrežu, automatizirani poslovni procesi itd. Već su danas uređaji i aplikacije nositelji digitalizacije koja iz temelja mjenja tradicionalne industrije – Uber industriju prijevoza, Airb’n’ turizam, Trulia nekretnine.

Primjera je mnogo. Tradicionalne tvrtke koje se ne digitaliziraju mogu sasvim nestati u relativno kratkom roku, u nekoliko godina. Administrativne aktivnosti poput plaćanja kave ili naručivanja taksija s vremenom će se automatizirati i digitalizirati.

Industrije poput pošte (pisma), glazbe (CD-ovi), izdavaštva (prodaja knjiga), filmova (DVD-ovi) već su digitalizirane i stari su poslovni modeli napušteni, a mnogi tradicionalni igrači bankrotirali su jer se nisu prilagodili digitaliji.

U kontekstu rasta IoT-a i digitalizacije do sada su dobitnici bile velike svjetske internetske tvrtke, tzv. big five – Apple, Google, Facebook, Amazon i Microsoft – koje dominiraju svjetskim tržištima kapitala. U Silicijskoj dolini niču novi startupovi koji vrlo brzo dobivaju valuacije od desetaka milijardi dolara. No paradoks je da te tvrtke ostvaruju prihode pružajući usluge povrh infrastrukture u koju danas najviše investiraju samo telekomi. Telekomi diljem svijeta potrošili su 2013. godine 340 milijardi dolara na CAPEX za telekomunikacijske mreže, a internetske tvrtke ostvarile su rekordne valuacije pružajući usluge povrh te infrastrukture. Dodatno, telekomi su u Europi suočeni s padom prihoda prema prosječnoj godišnjoj stopi od dva posto zbog velike cjenovne konkurencije, regulatornih utjecaja i odlaska dijela tradicionalnih prihoda OTT uslugama (koje se temelje na besplatnom internetu). Nove usluge koje telekomi razvijaju investicijski su vrlo zahtjevne, a rast prihoda ne može se jamčiti.

U tom se kontekstu gotovi svi svjetski telekomi okreću smanjenju troškova i konsolidaciji (okrumpnjavanju) kao glavnim mjerama za oporavak, a mnogi ulaze i u nove tržišne vertikale (npr. financijske usluge, energetika, logistika itd.) te u tim vertikalama pokušavaju stvoriti nove poslovne modele s kojima će osvojiti tržište.

Problem telekoma u posljednjem desetljeću jest slaba inovativnost. Jednostavno, većina njih nije bila sposobna stvoriti i uspješno komercijalno lanirati nove usluge. Dodatni je problem pozicija telekoma u lancu vrijednosti – donedavno su imali potpun kontakt s kupcem, a danas su tu i proizvođači uređaja, internetske kompanije, društvene mreže, agregatori i ostali novi igrači.

U tom kontekstu vidim tri scenarija za razvoj telekomunikacijskog sektora: jedan u kojem dominiraju OTT igrači i dodatno marginaliziraju telekome komoditizacijom pristupa, drugi u kojem telekomi eksplozijom uređaja uspijevaju stvoriti svoja digitalna carstva na ponudama koje se temelje na pristupu te treći koji je na pola puta – tzv. koopetitija između telekoma i OTT igrača u kojoj oni dijele vrijednost. Nova digitalna ekonomija puža priliku svima da kreiraju digitalne poslovne modele, čak i tvrtkama iz Hrvatske. No sa skupom cijenom kapitala, visokim porezima, birokratiziranim poslovnim okružjem, recezijom i odljevom mozgova danas smo hendikepirani u odnosu na nove startupove koji niču po Europi.

Telekomi će investirati u Hrvatsku i imat ćemo kvalitetnu infrastrukturu za razvoj digitala, no tvrtke moraju sada početi razvijati digitalne poslovne modele jer sutra će već ovdje dominirati neki Alibaba, Amazon ili Uber i pokoriti naše tržište. Telekomi imaju prilike i sami pokrenuti nove poslovne modele u novim industrijskim vertikalama ili pokretačima novih poslovnih modela pružiti mobilnu infrastrukturu i infrastrukturu u oblaku.