Nezaustavljivi rast podatkovnog prometa

Sve opipljiviji internet stvari i sve jači ‘over-the-top’ (OTT) igrači zvijezde su svijeta telekomunikacija medija i tehnologije. Pad prihoda i dobiti u telekom-svijetu više nije nikakva vijest. Kao ni to da upravo OTT igrači tomu uvelike kumuju. Vijest bi bila da se preokrene trend koji je obilježio mnogo kvartala. Međutim, čini se da telekomunikacijske kompanije i dalje nemaju odgovor na agilne digitalne tvrtke koje pružaju inovativne online usluge. Pritisak regulative i cjenovne konkurencije također ne posustaje. Pritom ne postoji izbor ulagati ili ne jer neinvestiranje u tehnologiju i infrastrukturu koja može podržati rast podatkovnog prometa za telekome je ravno smrtnoj presudi. Izlaz se stoga može pronaći samo u novim poslovnim modelima i inovativnim uslugama. Ako ne pronadu nova područja rasta, telekom-kompanije i dalje će se vrtjeti u negativnoj spirali.

Koji su glavni trendovi u usko povezanom i isprepletenom svijetu telekomunikacija, medija i tehnologije (TMT) u 2015.?

Iz perspektive telekom-igrača to će biti daljnja reorganizacija kao pokušaj da smanje pad profitabilnosti zbog pada prihoda, mogućnosti konsolidacije u sektoru u EU, daljnji pokušaji pokretanja novih poslovnih modela, npr. m-everything, te mogućnosti suradnje s OTT igračima. Iz perspektive sektora internet stvari (engl. Internet of Things, IoT) postao je stvarnost pa ćemo vidjeti mnoge nove uređaje na tržištu koji nisu pametni telefoni i tableti, nego nosiva tehnologija (engl. wearables), uređaje za pametne kuće, umrežene automobile itd.

Na domaćem i regionalnom tržištu Ljuština očekuje da će daljnji nepovoljni makroekonomski utjecaj te investicijski neprikladan regulatorni okvir vršiti pritisak na profitabilnost telekom-igrača pa će njihov apetit za investicijama biti manji. Vidjet ćemo daljnje učinke konsolidacije sektora i neki će se regionalni igrači u državnom vlasništvu privatizirati. Kupci će se sve više okretati digitalnim rješenjima i upotrebljavati ih u svakodnevnom životu.

U većem dijelu Europe tržišta telekomunikacijskih usluga već nekoliko godina padaju ili u najboljem slučaju stagniraju. Posljedica je to pojačane konkurencije i sve jačih regulatornih pritisaka. U 2015. očekujemo nastavak tog trenda. Negativna kretanja posebno će biti naglašena u segmentu glasovnih usluga, a prihodi od podatkovnih usluga lagano će rasti. Novi izvori prihoda grčevito se traže u oblaku (engl. cloud), velikim podacima (engl. big data) i analitici, a u posljednje vrijeme sve više u internetu stvari. ICT usluge, odnosno ‘cloud computing’ i analitika ‘big data’ ostvaruju dvoznamenkasti rast, no telekom-operateri moraju promijeniti poslovni i operativni model da bi bili uspješni u tim segmentima u kojima trenutačno nemaju velike prihode.

Smatra se da će trend IoT-a fundamentalno promijeniti sadašnji model povezivanja svih mogućih uređaja. Internet stvari velik je trend i može potaknuti velik rast prihoda, no pitanje je koje će prihode telekomini ostvariti iz njega – samo prihod od podatkovnog prometa ili nešto više? Ključno je, dakle, koliko će se uspješno telekomini prilagoditi novim poslovnim modelima. Ako u tome budu spremni, najveći budući izvori njihovih prihoda u budućnosti bi mogli dolaziti iz usluga stvaranja i/ili održavanja sadržaja, koncepta IoT i usluga povezanih sa servisima u oblaku. To su razna kreativna rješenja iz segmenta medija i zabave, napredna softverska rješenja poput m-paymenta, zdravstva, školstva, zahtjevne usluge u oblaku za poslovne korisnike itd.

Alić smatra da se novi izvori prihoda mogu pronaći najprije unutar telekom (odnosno ICT) sektora, što uključuje navedene trendove, ali i izvan telekom-sektora – primjer je HT-ov ulazak na tržište električne energije ili Magyar Telekoma u distribuciju plina. Zasad nisam primijetio da je ijedan operater uspio potpuno zaustaviti pad prihoda, čak i ako bismo uračunali prihode ostvarene izvan telekom-segmenta. Za rukom im je pošlo samo smanjiti ne.

Nekoliko je ključnih trendova u telekom-sektoru koji traju već neko vrijeme i koji će ostati u fokusu i u idućem razdoblju. Na globalnoj razini očekuju se daljnja konsolidacija i okupljanje telekom-sektora. Umreženost i povezanost uvijek i svugdje postaju imperativ, što najbolje ilustrira procjena prema kojoj već sada imamo pedeset milijardi povezanih uređaja u cijelom svijetu. Konvergencija tehnologija stvara novu mrežu uređaja različitih namjena koja se popularno naziva internet stvari (engl. Internet of Things). Ona će još više pojednostaviti poslovne procese, povećati uštede, potaknuti nove prihode, povećati produktivnost i općenito poboljšati kvalitetu života.

S još nekim tehnološkim trendovima, kao što su računarstvo u oblaku, ‘big data’, M2M i digitalizacija, internet stvari otvara nam nove izvore prihoda, a oni su nam nužni s obzirom na to da je jedan od globalnih trendova i pad prihoda od osnovnih telekom-usluga te sve žešća tržišna utakmica s OTT igračima. Uporaba navedenih tehnologija i usluga zahtijeva infrastrukturu i mrežu velike propusnosti, što onda stvara globalni trend sve intenzivnijeg ulaganja, ponajprije u optiku i mobilne mreže četvrte generacije.

Na domaćem tržištu također velikom brzinom raste upotreba podatkovnih mreža, a kako bismo mogli iskoristiti njihov puni potencijal, treba osigurati primjerenu infrastrukturu. I tu se pojavljuje potreba za ulaganjima. Na tom polju Hrvatski Telekom već se iskazao i intenzivno ulaže u razvoj optike i 4G pokrivenosti, što nam je omogućilo velik rast podatkovnog prometa i prihoda od tog prometa. Za to su zaslužni, naravno, i sve bolji i pristupačniji pametni telefoni te ciljane ponude telekom-operatera. HT ulaže više od milijardu kuna na godinu. Naša posljednja investicija u prošloj godini bila je kupnja dodatnoga radiofrekvencijskog spektra, što nam je omogućilo da dvostruko povećamo brzine pristupa mobilnom internetu.

Prvi na hrvatskom tržištu već od druge polovine veljače korisnicima našeg brzog 4G interneta omogućujemo brzine i do 150 Mbps, što je najveća brzina u mobilnoj mreži na hrvatskom tržištu. Investicije nastavljamo i ove godine. Vidim tri glavna globalna trenda. Prvo, očekujem nastavak uvođenja LTE tehnologije i veću upotrebu videozapisa, što će povećati uporabu podatkovnog prometa, i to na vrlo razvijenim tržištima. Drugo, trend konsolidacije i racionalizacije nastavit će se u telekom-industriji, i treće, internet stvari/M2M nastavit će uvoditi promjene u način vođenja tvrtki i način života korisnika.

Kad je riječ o lokalnim trendovima, u Hrvatskoj će u 2015. biti tri glavna trenda. Korisnici će i dalje tražiti najbolju vrijednost za novac s obzirom na nastavak recezije. Nastavit će se snažan trend prelaska na pametne telefone koji će sve više jačati s obzirom na usluge poput glazbe i TV koje sve više prelaze na mobilne uređaje. Uporaba 3G podatkovnog prometa znatno će porasti i mnogi koji do sada nisu bili korisnici podatkovnog prometa to će postati tijekom 2015.

S druge strane, alternativni pružatelji komunikacijskih usluga putem internetskih servisa, poput Facebooka, Whatsappa, Vibera i sličnih, sve više koštaju telekome diljem svijeta u obliku izgubljenih prihoda koji se već sada mjere u desecima milijardi dolara. Bitka klasičnih telekoma i OTT igrača nastavlja se ne-smiljenom žestinom. Pojam OTT odnosi se na raspon usluga koje se natječu s temeljnim uslugama telekom operatora, a isporučuju se otvorenim internetom zaobilazeći operatersku infrastrukturu pružanja i naplate usluga.

Telekomi gube prihod zbog ‘instant messaging’ (IM) igrača poput Whatsappa ili komunikacijskih rješenja poput Vibera te trenutačno razmišljaju o tome trebaju li i sami razvijati OTT komunikacijska rješenja ili surađivati s OTT igračima. Vjerojatnije je da se trebaju okretnuti suradnji s OTT igračima te optimizaciji svojih podatkovnih proizvoda koji će im biti glavni izvor prihoda u budućnosti. Teško je reći koliko prihoda telekomi gube zbog tog sukoba. Donekle se, kaže Alić, može kvantificirati (očekivano) smanjenje prihoda u SMS i MMS segmentu.

S druge strane, operateri zarađuju više zbog toga što OTT usluge mame korisnike da se počnu koristiti podatkovnim uslugama ili, drugim riječima, one su generator novoga podatkovnog prometa koji operateri naplaćuju. U skladu s tim taj se odnos može dijelom protumačiti i kao svojevrsna simbioza. Bilo kako bilo, korištenje OTT usluga raste i rast će, a operateri spomenute gubitke nastoje i nastojat će nadoknaditi naplatom podatkovnog prometa.

Nezaustavljivi rast podatkovnog prometa, posebno mobilnoga, obilježit će ovu godinu i sljedeće jednako kao potražnja za pametnim telefonima, phabletima i tabletima. Na multimedijeske i podatkovne usluge (duštvene mreže, instant messaging – IMS, igre i slično) prosječni korisnik utroši 75 posto vremena koje ‘proveđe na pametnom telefonu’, a preostalih samo 25 posto za tradicionalne usluge razgovora, SMS-a i e-pošte, pa i ti podaci mogu biti orijentir u kojem smjeru ćemo. Korisnici žele što više komunicirati i sve manje plaćati za to pa se operateri moraju okretati novim poslovnim modelima kojima će zadržati i njih i profitabilnost.

Kako bilo, TMT industrija vrvi velikim iskoraćima i širenjem igrača na nova područja. Poslovne i tehnološke promjene već se danas čine brzima, a kad se gledaju u nešto duljem razdoblju, djeluju fascinantno. Svijet će biti sve povezaniji i umreženiji, a proizvodi i usluge personalizirani i inteligentni.