Tankerska će od nove tvrtke kćeri tražiti maksimiranje zarade

Prvog dana inicijalne javne ponude dionica Tankerske Next Generationa svjedočili smo prilično velikom zanimanju ulagača. Od kojih skupina investitora očekujete najveći interes i zbog čega? – Dok traje ponuda, ne možemo iznositi podatke o zanimanju, ali mediji su već prenijeli da se prvog dana upisa na nekim upisnim mjestima stvarao red. U razdoblju u kojem smo predstavljali ponudu povratna informacija bila je izrazito pozitivna, što će se, nadamo se, pretočiti u dovoljan broj ponuda. Najveće zanimanje očekujemo od institucionalnih ulagača, mirovinskih i investicijskih te regionalnih fondova, a isto tako očekujemo zanimanje dijela međunarodnih fondova koji ulažu u brodarstvo. Također očekujemo da znatan broj onih koji su zadržali dionice Tankerske plovidbe nakon povlačenja s burze sada iskoristi povoljan omjer za njihovu zamjenu.

Koliki interes očekujete od dioničara Tankerske plovidbe, koji mogu zamijeniti dionice u omjeru jedan prema osam? Neki mali dioničari smatraju da je taj omjer nepovoljan. – Očekujemo izrazit interes sadašnjih dioničara, a mislimo da je omjer zamjene povoljan. Naime, premija će biti najmanje 60 posto na prosječnu cijenu dionice na trgovinskoj platformi iz razdoblja prije nego što smo najavili ponudu za TNG i mogućnost zamjene, ako gledamo samo donji prag očekivanih ponuda prema svojemu javnom pozivu.

Ciljani je iznos koji se planira prikupiti javnom ponudom 40 milijuna dolara i planira se utrošiti na kupnju novih produkt-tankera. Što ako IPO podbaci, imate li plan B za nove investicije u flotu? – Naravno da imamo, ali zasad je još rano govoriti o tome jer smo se usredotočili na uspjeh ponude, za koji vjerujemo da neće izostati.

TNG zasad raspolaže s dva produkt-tankera i gradi se još jedan koji bi u južnokorejskom gradilištu trebali preuzeti do kraja godine. Koliko još treba platiti za taj tanker u gradnji? Kojim tempom planirate nabavljati nove tankere i kolika je njihova pojedinačna cijena? – Za tanker koji je u gradnji treba uplatiti još oko 24 milijuna dolara i za njega je financijska konstrukcija zatvorena. Nove brodove preuzeli bismo što prije, po mogućnosti u ovoj godini. U tom kontekstu već smo otvorili pregovore s potencijalnim prodavateljima. Ovisno o tome je li riječ o brodovima koji već plove ili o novogradnjama, cijene su od 34 do 38 milijuna dolara. Oko 40 posto vrijednosti broda financiralo bi se iz vlastitog kapitala TNG-a, a ostatak kreditnim zaduživanjem.

Koji su dugoročni planovi Tankerske s TNG-om? Što želite postići u sljedećih pet godina? Je li još u planu izlazak na neku svjetsku burzu? – TNG vidimo kao uspješno dioničko društvo specijalizirano u segmentu produkt-tankera. Nastave li se ovako povoljni fundamenti u tom segmentu brodarskog poslovanja, dodatno ćemo širiti flotu, i to novim ulaganjem Tankerske i traženjem novoga kapitala kod ulagača. Ako se odlučimo za stranu burzu, prva odrednica bila bi Oslo ili New York. Isto tako, ako vrijednosti broda porastu na razine na kojima prodaja flote dioničarima osigurava zadovoljavajuće prinose, dio je poslovnog plana i pravodobna prodaja flote.

TNG će se baviti prijevozom naftnih derivata, od kojeg mnogo očekujete s obzirom na profitabilno poslovanje i pozitivne trendove na tržištu. Kakvi su vam planovi s matičnom tvrtkom, Tankerskom plovidbom? – Tankerska nastavlja dalje kao brodarska tvrtka aktivna u segmentima prijevoza srove nafte i prijevoza suhih rasutih tereta. Prije godinu-dvije prebrodila je najteži dio krize na tržištu. Povukli smo mnogo bolnih rezova, prodani su neperspektivni brodovi i sada poslujemo kao troškovno konkurentna tvrtka. Od prošjeka direktna konkurencija u tankerskom segmentu desetak smo posto troškovno učinkovitiji. Malo je složenija situacija s brodovima za prijevoz suhih tereta, u čemu smo ponajprije zbog jeftine radne snage s Istoka manje konkurentni, a i stanje na tržištu takvo je da se, nažalost, aktualizira razmatranje privremene raspreme brodova.

Zašto je trebalo izdvojiti segment produkt-tankera za prijevoz naftnih derivata u zasebnu tvrtku umjesto npr. dokapitalizirati Tankersku? – Segment produkt-tankera izdvojili smo u zasebnu tvrtku kako bismo investitorima ponudili jedinstvenu platformu za ulaganje u fokusirani segment poslovanja te uz umjereno zaduživanje pravodobno širili flotu. Takvom praksom služe se i najveće svjetske brodarske tvrtke. Zbog svoje specifične vlasničke strukture, u kojoj je većinski vlasnik zaklada u korist zaposlenika, takvo što nije bilo izvedivo Tankerskoj plovidbi, stoga smo osnovali društvo kćer u kojem ćemo zadržati većinsko vlasništvo. Obvezali smo se da TNG-u nećemo konkurirati, a maksimalno ćemo mu operativno pomagati. Istodobno ćemo od društva očekivati isto što i ostali dioničari, najveći mogući povrat ulaganja isplatom dividende i rastom cijene dionice. Hrvatski se brodari iz raznih razloga često nisu odlučivali posve racionalno postupati s imovinom, odnosno prodavati brodove kad najviše vrijede, a onda ih kupovati kad su najjeftiniji. TNG će nam omogućiti upravo takvu fleksibilnost jer će imati najmanje svojih zaposlenika, odnosno sve će biti podređeno najvećoj zaradi dioničara, među kojima ćemo najveći biti mi.

Postoji li mogućnost da se orijentirate isključivo na produkt-tankere? – Tankerska plovidba nikad neće prodati sve svoje brodove i tako se ugasi ili prouzročiti velik diskontinuitet u poslovanju koji bi ugrozio mogućnost nastavka kvalitetna brodarskog poslovanja.

Kolika je trenutačna pokrivenost flote dugoročnim ugovorima? Ima li Tankerska brodove izložene spot-tržištu na kojem se cijena prijevoza ugovora prema pojedinoj vožnji? – Najdulji ugovor koji Tankerska plovidba trenutačno ima trogodišnji je najam jednog tankera s naftnom tvrtkom Chevron. Preferiramo ravnotežu između ugovora na vrijeme i spot-tržišta. Na spot-tržištu zasad imamo dio tankera i dio brodova za prijevoz suhih tereta. TNG-ova flota uglavnom će biti zaposlena na ugovore na vrijeme.

Iako je flota koja prevozi rasute terete pod pritiskom negativnih trendova na tržištu, koje sirovine najčešće prevozite? – Vozarine za prijevoz suhih tereta na niskim su razinama i, nažalost, nijedan brod ne posluje pozitivno. U floti Tankerske plovidbe svi su brodovi za prijevoz suhih tereta tzv. handysize brodovi koji za razliku od drugih vrsta brodova za prijevoz rasutih tereta nemaju tipične rute, nego je paleta tereta koje prevoze vrlo široka: od raznih žitarica, rudača, ugljena, minerala, cementa, gnojiva, drvnih proizvoda, šećera, soli, raznih metalnih proizvoda, pa čak do automobila ili pokretnih strojeva.

Koliko je u prosjeku stara cijela flota Tankerske i kakva je u usporedbi s konkurentskim tvrtkama? – Flota Tankerske plovdb je u prosjeku stara sedam godina, dakle relativno je mlada.

Nekoliko posljednjih godina Tankerska bilježi pad prihoda. Kakvi su rezultati poslovanja u 2014. kad se povukli s burze? Što se očekuje u 2015? – Još nemamo finalne rezultate za 2014. Svakako, to je bila godina u kojoj smo dočekali oporavak tankerskog tržišta, no segment prijevoza suhih tereta, nažalost, na razinama je na kojima ponovno postaje aktualno razmatranje privremene raspreme brodova. U 2015. očekujemo dobro tankersko tržište, ali prognoze za suhi segment ne daju pretjerane razloge za optimizam.

Niske cijene nafte drže tankerske vozarine na višokim razinama. Kakav vam je plan ako ta situacija ne potraje dugo? – Bez obzira na trenutačnu cijenu nafte, okrećemo se ekonomičnim brodovima koji će u budućnosti trošiti mnogo manje goriva te dijelom umanjiti trošak pogonskoga goriva.

Jesu li brodarske tvrtke jedan od najvećih dobitnika globalno niske cijene nafte s obzirom na to da punjenje jednog tankera danas stoji mnogo manje nego lani? Iz kojih zemalja dolazi najviše naručitelja naftnog transporta? – Jedan tanker kakav je TNG-ojov u floti u navigaciji potroši 30-ak tona goriva, zato je lako izračunati uštedu uzimajući u obzir da je do jučer cijena tone goriva bila 600 dolara, a danas je 300. Cijena sirove nafte i brodskoga pogonskog goriva vrlo je elastična, bez vremenorskog odmaka. Najviše naručitelja naftnog prijevoza dolazi iz SAD-a, Kine i Indije.

S Tankerskom Next Generationom igrate i na kartu dugoročnog povlačenja rafinerija iz Europe. Kakva se kretanja predviđaju na globalnome brodarskom tržištu? – Europske rafinerije smanjivat će svoje kapacitete, a nove rafinerije otvaraju se u zemljama izvoznicama nafte, poput Saudijске Arabije, koje se sve više okreću izvozu derivata umjesto sirove nafte. U segmentu proizvodnje tankera očekuje se daljnji porast broja ruta i udaljenosti, odnosno povećanje tonske milje, što je ključni parametar za brodarsko tržište. Kad je riječ o sirovini nafte, niska cijena nafte navela je zemlje poput Kine da povećaju rezerve, što utječe na potražnju za tankerskim kapacitetima. Očekivani rast cijene nafte naveo je trgovce naftom na unajmljivanje tankera kojima se koriste kao skladištima, što je smanjilo raspoloživu to-naje i povećalo vozarine. U svakom slučaju, volatilnost cijene nafte dobra je za tankersko tržište.

Uputili ste pismo namjere za preuzimanje Jadroplova. U kojoj je fazi taj postupak i zašto vas zanima ta tvrtka u većinskome državnom vlasništvu? – Jadroplov je brodarska tvrtka koja je stotinjak kilometara od nas, ima svoje tržište, vrijednost, a nama može omogućiti i neke sinergijske učinke u poslovanju. Zbog toga bi bilo neodgovorno ne natjecati se za njezino preuzimanje u trenutku kad je vlasnik želi prodati. Trenutačno očekujemo natječajne uvjete prodaje.

Tankerska je suvlasnik Brodogradilišta ‘Viktor Lenac’. Koliki udio ondje imate nakon što ste lani otpustili dio dionica i što planirate s ‘Lencem’? – U ‘Viktoru Lencu’ imamo 37 posto vlasništva i ideja je prodati naš udio.

Kakva je budućnost hrvatskog brodarstva i brodogradnje s obzirom na stanje na domaćem i globalnom tržištu? – Brodarstvo je bilo i ostao će važna razvojna i izvozna poluga hrvatskoga gospodarstva. Brodarima koji isključivo posluju s brodovima za prijevoz suhih tereta sigurno će biti teže, ali svaka kriza otvara i neke prilike. Većina hrvatskih brodara posluje na svjetskom tržištu, zato domaće poslovne prilike ne utječu na poslovanje. Kad je riječ o brodogradnji, tržišna utakmica naših brodogradilišta otežana je zbog oštre konkurencije ponajviše iz Kine i s Dalekog istoka. Njihovu budućnost ne vidim u serijskoj gradnji konvencionalnih brodova, nego ponajprije u gradnji specijalnih projekata.